Nakon vrlo toplog, u mnogim dijelovima Hrvatske i ekstremnog toplog srpnja, i kolovoz je zaslužio takvu ocjenu klimatologa, a prema prognozama i rujan će, vrlo vjerojatno, biti iznadprosječno topao, piše Zoran Vakula za HRT te Lidija Fuštar i Krunoslav Mikec iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Prema trenutačno dostupnim podacima, koje će klimatolozi DHMZ-a sljedećih dana još provjeriti, odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od prosječne kolovoške na meteorološkim postajama na Jadranu bilo je većinom od 1,5 do 2,5 stupnjeva, u Rijeci i Split Marjanu čak i malo više, a u kontinentalnom području uglavnom od 2 do 3 stupnja, u Slavonskom Brodu, Gospiću, Zagrebu, i u Maksimiru i na Griču, kao na Pargu, i više od 3 stupnja.
U Maksimiru ovogodišnji 8. mjesec u godini dijeli 8. mjesto na listi najtoplijih od 1949. godine, a na Griču čak od 1862. godine! Najtopliji je i dalje onaj iz 2003. godine, a u posljednjih 10 kolovoza topliji od ovogodišnjeg bili su samo prošle i pretprošle godine.
Pritom su se ove godine dogodile i neke zanimljivosti, primjerice:
– 8. kolovoza u Maksimiru je srednja dnevna temperatura zraka bila 31,7°C, kao nikada do sada u povijesti mjerenja;
– 4. kolovoza na postaji Split Marjan srednja dnevna temperatura zraka bila je 33,2°C, što je 2. najviša u povijesti, odmah iza rekordnih 34,2°C, od 5. srpnja 1950.;
– novi rekordi u najvišoj dnevnoj temperaturi zraka izmjerenoj u kolovozu su, između ostalih, u Ogulinu, Rabu, Rijeci, Senju, te na Pargu i Zavižanu, gdje je 4. kolovoza izmjereno 28,2°C, prvi puta u povijesti;
– u Maksimiru je bilo 5 toplih noći, onih s najnižom temperaturom zraka 20°C i višom, pri čemu je izjednačen je rekord iz 2003.
Zbog takve topline i srpnja i kolovoza, cijelo će ljeto kolege klimatolozi uskoro ocijeniti diljem Hrvatske barem vrlo toplim, u većini krajeva jamačno i ekstremno toplim, ali ne kao prošlogodišnje. No, valja spomenuti kako su osim njega, na postaji Zagreb Grič toplija ljeta zabilježena samo 2003. godine, te 1950. i 1952.
Pred nama iznadprosječno topla jesen
I ovogodišnje je ljeto, sa znatnim odstupanjem srednje sezonske temperature od prosječne, u Hrvatskoj i okolici potvrdilo prilično veliku pouzdanost dugoročnih prognoza ECMWF modela iz Readinga, Velika Britanija, na temelju kojih DHMZ redovito radi mjesečne i sezonske prognoze, katkad čak i šestomjesečne, o kojima je pisano i na ovim stranicama.
Ostvare li se i trenutačne, pripremiti se valja za iznadprosječno toplu jesen, te na prosjeku primjereniju zimu.
Pritom će vjerojatno sva tri mjeseca koja se, zbog jednostavnosti izračuna, ubrajaju u klimatološku jesen (rujan, listopad, studeni) vjerojatno biti iznadprosječno topli, neki od njih možda ponegdje i ekstremno topla.
Prognoza pak za klimatološke “zimske” mjesece (prosinac, siječanj i veljaču) manje je pouzdana, no zanimljivo je spomenuti kako osim većinom prosječne srednje sezonske temperature postoji ne mala vjerojatnost viška oborine, prema čemu bi se moglo zaključiti kako će i sljedeće zime biti kojekakvih dogodovština sa snijegom.
I dok se se prognoze za zimu, pa i za studeni i listopad, još mogu promijeniti, izračuni za sljedeće dane, pa i sljedeća dva tjedna, vrlo su vjerojatni – unatoč sutrašnjem osvježenju – toplina se nastavlja! Diljem Jadrana, pa i većeg dijela kontinentalne Hrvatske, čak i u Gorskome kotaru i Lici, bit će još mnoštvo vrlo toplih dana, onih s najvišom dnevnom temperaturom višom od 25 stupnjeva, a i onih vrućih, iznad 30 stupnjeva, bit će više nego je uobičajeno, na veselje mnogobrojnih turističkih djelatnika, pa i ne samo njih. Eh, kada bi sve ovisilo samo o vremenu…
Izvor: Index.hr
