PREMA danas objavljenim podacima Eurostata javni dug Hrvatske u prvom kvartalu dosegnuo je 68 posto BDP-a!
To je porast od 9,9 postotnih bodova u odnosu na isti kvartal prošle godine te porast od 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal.
U danas objavljenoj publikaciji HNB-a “Financijska stabilnost” upozorava se da brzorastući javni dug stvara veliki pritisak na financijsku stabilnost.
“Javni dug, prema metodologiji ESA 95, približit će se razini od 70 posto BDP-a. Stopa rasta javnog duga jedna je od najvećih među usporedivim zemljama. Tome je uvelike pridonijelo provedeno preuzimanje dugova brodogradilišta i drugih javnih poduzeća te plaćanje dugova zdravstvenih ustanova tijekom 2012. i 2013.”, navodi se u analizi.
Rast udjela javnog duga u BDP-u trebao bi doseći vrhunac u 2014.
Udio javnog duga u BDP-u, trebao bi doseći vrhunac tijekom 2014. te se zaustaviti u 2015. i nakon toga lagano smanjivati.
Smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u ponajprije će ovisiti o izlasku ekonomije iz recesije te provođenju strukturnih reforma usmjerenih na smanjenje udjela rashoda opće države u BDP-u. Povoljno okružje na financijskim tržištima dovelo je do dosad najnižeg prinosa na hrvatske obveznice, koji je postignut na europskom tržištu.
Problem predstavlja snažan rast javnog duga, zbog kojeg su porasli troškovi kamata. osim toga, tu je i “članarina” za EU koja povećava troškove proračuna.
Kamate na dug će ove godine nadmašiti iznos od 10 milijardi kuna
Prosječni godišnji rast javnog duga od 12 posto potaknuo je povećanje rashoda za kamate, koji će u 2014. nadmašiti 10 milijardi kuna, upozoravaju stručnjaci HNB-a. Rastući rashodi za kamate kao i nepovoljni fiskalni učinci ulaska u EU otežavaju fiskalnu prilagodbu.
Hrvatskoj, pri zaduživanju, pogoduje trenutačna povoljna situacija na tržištu kapitala u Europi, koja omogućuje smanjenje kamata na iznimno niske razine.
Rast javnog duga po tako visokoj godišnjoj stopi nije prisutan samo u Hrvatskoj, no potrebno je usmjeriti se na znatnije usporavanje stope rasta javnog duga na razinu koja bi omogućila postupno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, smatraju u HNB-u.
Struktura hrvatskoga javnog duga prema dospijeću je povoljna. Udio kratkoročnog duga u ukupnom javnom dugu je oko 15 posto, što je znatno niže od referentne razine za usporediva tržišta, koja iznosi 44 posto.
Prosječno preostalo dospijeće ukupnoga javnog duga od četiri i pol godine pozitivan je pokazatelj, koji se od 2008. održava iznad razine od četiri godine.
Prošle godine zaduženje iznosilo 10,1 posto BDP-a
Iako se proračunski manjak smanjio nakon rebalansa, potreba za zaduživanjem i dalje raste. Prošle godine iznos potreba za financiranjem bio je 10,1 posto BDP-a. Pritom je ukupno zaduživanje iznosilo 14,1 posto BDP-a, ali je 13,3 milijardi kuna zadržano kao depozit za financiranje potreba u 2014., pa potreba za financiranjem u 2014. godini iznosi 12,5 posto BDP-a, što je za 2,4 postotna boda više nego u prošloj godini, navode analitičari HNB-a.
U svibnju rekordno zaduženje od 1,25 milijardi eura, ali sa povoljnim kamatama
Posljednje hrvatsko zaduženje na europskom financijskom tržištu u svibnju bilo je rekordno i po iznosu i po vrlo niskoj kamati.
Iznos od 1,25 milijardi eura najveće je izdanje u eurima, a prinos do dospijeća od 4,01 posto najniži je prinos na eursko izdanje dosad, što je rezultat povoljnog okružja na europskom financijskom tržištu, nakon što je Europska središnja banka srezala kamate na rekordno nisku razinu. Projekcija rasta javnog duga upućuje na znatno usporavanje zahvaljujući smanjenju manjka u sklopu procedure pri prekomjernom manjku.
“Tijekom 2014. i 2015. očekuje se povećanje javnog duga, ali po znatno nižim stopama rasta. Naime, javni dug bi u 2014. mogao porasti za oko 1,9 postotnih bodova udjela u BDP-u, a u 2015. za samo 0,2 postotna boda udjela u BDP-u. S druge strane, razina duga će se do kraja 2014. morati prilagoditi statističkom standardu ESA 2010, što bi moglo dovesti do povećanja razine eksplicitnoga javnog duga zbog uključivanja duga javnih poduzeća koja spadaju u sektor države”, zaključuju analitičari HNB-a.
Izvor: Index.hr
