Obilježava se u cijelom svijetu, kako bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se treba prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi. Brojnim aktivnostima obilježava se i na području Zadra i Zadarske županije, većinom predavanjima i savjetima za zdravo i aktivno starenje.
Kvaliteta života ovisi o mnogo toga, a na prvom je mjestu zdravlje – svjedoče redom svi Zadrani u zlatnim godinama koje smo jutros sreli na Narodnom trgu. Unatoč svemu, i dobre i loše strane svojih godina prihvaćaju sa smiješkom:
Ako zdravlje služi onda nisu godine toliko teške, kaže nam sugrađanin koji na pitanje koliko ima godina odgovara – samo 84. Zglobovi pomalo otkazuju, spavanje nije više tako intenzivno kao što je bilo nekad i tako…ima puno elemenata koji utječu na kvalitetu života.
Nisu nam se previše žalili na svoje probleme, više su zabrinuti za mlade naraštaje nego za sebe. Razlog je gospodarska kriza koja je, kazali su, znatno smanjila razlike u cjelokupnoj kvaliteti života mladih i starih.
Što ću vam reći, od jedne plaće živimo nezaposleni sin, muž i ja. Danas je i onoj tek rođenoj dici teško u ovoj zemlji.
Iako se osjeća puno mlađim nego što mu bilježi rodni list i ovaj vremešni sugrađanin izražava veću zabrinutost za mlade nego za svoje vršnjake:
Ja ne spadam u starije valjda, ja mislim da sam stariji momak. Imam sedamdeset ako odbijete punoljetnost. Na žalost više stari nađu sebe nego mladi, a mladi nemaju ono što bi trebali imati. Mladost je život, starost je prošlost – zaključuje kroz smijeh.
Starenje predstavlja jedan od najvećih socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih izazova 21. stoljeća posebice u Europi – kontinentu s najvećim udjelom osoba starijih od 65 godina, a čiji smo i mi sastavni dio. Prema zadnjem popisu udio starijih od 65 godina u Zadarskoj županiji čini 18 i pol posto ukupnoga stanovništva. Mnogi od njih rado prihvaćaju programe cjeloživotnoga učenja i poučavanja što je vrlo važno:
Naša želja za učenjem ne bi trebala jenjavati bez obzira na našu dob jer se kontekst u kojem živimo permanentno mijenja, tako da bi čovjek pratio trendove i ne samo trendove nego uopće da bi mogao sudjelovati u socijalnoj komunikaciji u današnjem materijalno-tehničkom okruženju onda se javlja potreba za dodatnim doškolovanjem koje može biti i formalno i neformalno, a danas u suvremenoj pedagogiji težimo tome da povežemo rezultate učenja bez obzira na kontekst u kojem se oni ostvaruju – poručila je uz ostalo Jasmina Vrkić Dimić s Odjela za pedagogiju zadarskog Sveučilišta koja je prigodnim predavanjem danas u Znanstvenoj knjižnici sudjelovala u obilježavanju Tjedna cjeloživotnoga učenja.
Izvor: HRT/ZDanas
