DOK DRŽAVA troši kao pijani milijarder, a građanima se porezima, prirezima i još stotinama nameta steže remen do krajnjih granica, mnogi se pitaju kako tome stati na kraj i prisiliti državu da troši manje i transparentnije, a građanima olakša život.
Upravo takve ciljeve ima inicijativa za osnivanje Udruge poreznih obveznika “Lipa”, koja će zagovarati interese svih onih koji kroz poreze i slična davanja financiraju državni aparat. Udruga, koja je u fazi osnutka, ima već i slogan “Do posljednje lipe”, a kao volonteri se možete uključiti u njihov rad.
Ono što ovu buduću udrugu razlikuje od mora drugih udruga koje postoje u Hrvatskoj je to što ona zagovara štednju, a ne potrošnju, odnosno jedan od ciljeva je manji proračun (a ne veći iz kojeg bi se moglo “isisati” više novca). Proračunski novac, naime, ne stvara država – to je novac kojeg se oduzima građanima.
Jedan od pokretača ove inicijative, Davor Huić, kaže kako u Hrvatskoj ne postoji udruga poreznih obveznika i kako građani mahom uopće nisu svjesni da se političari “igraju” njihovim novcem: “Građani nisu svjesni da su sve ono što `dobiju` od države, primjerice `besplatne` udžbenike, zapravo oni dali državi kroz poreze i sad dobivaju natrag mrvice. Treba ih osvijestiti i educirati, kako bi počeli shvaćati koliko im država zapravo uzima”.
Da građani često nemaju pojma koliko im država uzima najbolje se vidi na primjeru plaća. Rijetko koji radnik zna koliki je njegov bruto iznos plaće i koliko je poslodavac morao dati državi da bi radnik dobio neto plaću. Većina hrvatskih radnika taj bruto iznos uopće ne poima kao svoj novac, jer ga fizički nikad nisu dobili. Tek kad bi u Hrvatskoj postojao američki model prema kojem radnik dobiva cijelu svoju bruto plaću, a onda sam iz nje državi plaća poreze i doprinose, građani bi bili svjesni koliko im zapravo država uzima.
Ovo su ciljevi:
1. Manji porezi – Hrvatska ima jednu od najviših razina poreznog opterećenja na svijetu. Osobito je štetno visoko opterećenje rada, koje destimulira novo zapošljavanje i poduzetničke poduhvate. Porezni obveznici imaju pravo zahtijevati smanjenje opće razine oporezivanja, kako bi mogli raspolagati većim dijelom rezultata svog rada.
2. Manja država – Hrvatska ima prevelik i preskup birokratski aparat, i javnu potrošnju koja je 20-tak milijardi kuna iznad onoga što ekonomija realno može podržati. Porezni obveznici imaju pravo zahtijevati smanjenje tog aparata i dovođenje javne potrošnje u okvire realnog. Lipa će raditi pritisak na izvršnu vlast da smanji troškove države i tražiti uvođenje režima balansiranog proračuna te zahtijevati stroži režim fiskalne odgovornosti za ljude koji u naše ime i za naš račun raspolažu našim novcem.
3. Transparentnost – novac poreznih obveznika troši se netransparentno i na načine koji idu od neracionalnog i nepotrebnog do rentijerskog i kriminalnog. Porezni obveznici imaju pravo na potpunu informaciju o tome na koji način se troši njihov novac, i odgovornost da to trošenje prate i nadziru i na njega utječu. Lipa će svoje aktivnosti usmjeriti na pritisak na sve razine vlasti da omogući građanima bolji uvid na to kako se troši njihov novac.
4. Efikasnost – transparentnost je potrebna, ali nije jedini kriterij. Novac poreznih obveznika mora biti trošen svrsishodno, to jest mora biti usmjeren na javne servise koji su potrebni svim građanima, a ne rasipan na partikularne ciljeve poput kupovine glasova, zadovoljavanje određenih skupina i kupovanje socijalnog mira pogrešnim mjerama. Svaka lipa novca poreznih obveznika mora biti utrošena na način da doprinese povećanju javnog dobra.
5. Reprezentacija – hrvatski porezni obveznici nemaju svoj glas u javnosti i apsolutno su podzastupljeni obzirom svoj broj, važnost i ulogu koju igraju u društvu. Paradoksalno je da su interesne skupine onih koji žive od proračunskih sredstava često moćnije i utjecajnije od onih koji ih – u konačnici – plaćaju. Lipa želi biti glas poreznih obveznika u javnosti i zalagati se za njihove interese.
6. Smanjenje javnog duga – Hrvatsku je niz neodgovornih vlada u koaliciji sa interesnim skupinama dovelo na sam rub prekomjerne zaduženosti. Plaćanje tog duga u godinama koje dolaze, dodatno će opteretiti hrvatske porezne obveznike. Zbog nas, ali i budućih generacija koje danas zadužujemo bez njihovog znanja i pristanka, i njihovog prava na pristojan život, toj neodgovornoj praksi mora doći kraj.
Vlada radi sve suprotno
I dok su ciljevi Udruge bliski svakom građaninu – poreznom obvezniku, Vlada čini sve suprotno tome – nameću se sve veći porezi, proračun mora biti velik da bi se iz njega namirilo što veći broj onih koji žive na njemu, novac se troši netransparentno, a javni dug vrtoglavo raste.
Na građanima je da vladajućima konačno kažu “dosta je, to je naš novac” i natjeraju ih na transparentnije i racionalnije raspolaganje novcem građana skupljenim u proračun.
Huić ističe kako je, osim informirati i educirati građane, cilj kroz buduću udrugu izvršiti pritisak na političke elite kako bi se čulo glas građana i kako bi i država konačno krenula prema jasno formuliranim ciljevima poreznih obveznika – onih koji je financiraju i svojim novcem održavaju na životu i zato imaju pravo znati tko, zašto, koliko i kako troši njihov novac.
Izvor: Index.hr/ZDanas
