HRVATSKA je izašla iz recesije, pokazuje danas objavljena prva procjena BDP-a za prvo tromjesečje ove godine.
Nakon rasta gospodarstva od 0,3 posto u posljednjem kvartalu 2014. godine, u prva tri mjeseca ove godine BDP je porastao za 0,5 posto, što znači da je rast zabilježen u dva uzastopna kvartala, što se definira kao izlazak iz recesije.
Iako je ovo svakako pozitivan podatak, treba podsjetiti da je sličan rast hrvatsko gospodarstvo imalo i u trećem i četvrtom kvartalu 2011. godine, da bi nakon toga ponovno došlo do pada.
>Izlazak iz recesije: Rasli smo na kreditima, a sada ulazimo u stagnaciju – građanima neće biti bolje
Prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u prvom tromjesečju 2015. realno veći za 0,5% u odnosu na isto tromjesečje 2014.
Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje bilježi pozitivnu stopu promjene od 0,01%, a u odnosu na isto tromjesečje 2014. realno je veći za 0,1%.
Najveći doprinos rastu BDP-a od izvoza
Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a bio je pozitivan (0,47 postotnih bodova). Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava.
Doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan (0,01 postotnih bodova). Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom tromjesečju 2015. ostvaren je rastom izvoza roba i usluga.
Prva procjena pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrjednost (BDV) u prvom tromjesečju 2015. realno veća za 0,3% u odnosu na isto tromjesečje 2014. prema originalnim podacima.
Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u prvom tromjesečju 2015. ostvaren je u djelatnosti trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla, a najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Preslabi oporavak za rješavanje problema
Europska komisija ranije ovog mjeseca objavila je prognoze prema kojima Hrvatska ove godine izlazi iz recesije.
No, stope rasta koje prognoziraju nisu dovoljne za za zaustavljanje rasta deficita i javnog duga. Prema prognozama, rast BDP-a ove godine trebao bi iznositi skromnih 0,3 posto, dok se sljedeće godine penje na 1,2 posto.
Istovremeno se očekuje daljnji rast javnog duga koji će ove godine dosegnuti 90,5 posto BDP-a, a sljedeće gotovo 94 posto BDP-a, dok će se manjak u proračunu kretati oko 5,7 posto.
Hrvatska narodna banka očekuje rast u ovoj godini za 0,4 posto. U prognozama iz prosinca prošle godine HNB je procjenjivao da bi rast BDP-a u 2015. mogao iznositi 0,2 posto.
Europska banka za obnovu i razvoj i Međunarodni monetarni fond prognoziraju rast na godišnjoj razini od 0,5 posto.
Vrdoljak: Rast BDP-a će se odraziti na atmosferu u društvu
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je da se taj rast neće izravno reflektirati na život građana, ali hoće na atmosferu u društvu.
“Pozitivna brojka znači izlazak iz recesije. Međutim, to se neće direktno reflektirati na život naših građana u mjeri u kojom mi to želimo, nego će se reflektirati na atmosferu u društvu. Počet će se trošiti, počet će se investirati…”, izjavio je Vrdoljak na marginama konferencije o energetskoj budućnosti Hrvatske.
“Najveći doprinos rastu BDP-a dao je izvoz. To je rezultat našeg rada u zadnjih nekoliko godina. Imamo i dalje rast industrije, izvoza, mijenjamo strukturu BDP-a. Mislim da smo na dobrom putu da ne budemo zadovoljni sa rastom od 0,5 posto”, dodao je.
Po njegovom mišljenju, dodatnom rastu BDP-a pridonijet će projekti iz energetike.
“Samo energetika će dignuti BDP za 2 posto, a ako se još digne industrija imat ćemo po 80.000 novih radnih mjesta u industriji i energetici. Plomin donosi rast od 0,5 posto, samo istraživanje i eksploatacija rast od 1 posto”, kazao je.
“Za dobre rezultate zaslužni su i Vlada i realni sektor”
Napomenuo je da su dobri rezultati djelomično zasluga ove Vlade koja radi na regulatornom okviru, pomaže donošenjem operativnih programa i industrijskih strategija, poreznim olakšicama, ali da je i doprinos realnog sektora i investicija.
Komentirajući rast industrijske proizvodnje u travnju za 1,2 posto, ministar Vrdoljak ocijenio je da je to u skladu sa projekcijama iz strategije koja predviđa u 2014. i 2015. rast industrije od 1 posto, uz novih 80.000 radnih mjesta do 2020. “Zadovoljan sam, iako samo očekivao još i bolji rezultat”, zaključio je Vrdoljak.
Državni zavod za statistiku objavio je u petak i da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim podacima, u travnju pala za 4,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je prema kalendarski prilagođenim podacima porasla 1,2 posto u odnosu na travanj prošle godine.
Index.hr
