Isto tako, u usporedbi s ostalim članicama stojimo vrlo loše: ostajemo članica s trećom najvišom stopom nezaposlenosti. Naime, prema desezoniranim mjesečnim podacima, u svibnju je stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 15,8%, viša je zabilježena samo u Španjolskoj (22,5%) te u rekordnoj Grčkoj (gdje se stopa kreće i dalje iznad 25%) koja trenutno ulazi u novu dimenziju krize, u vezi s aktualnim pitanjem mogućeg bankrota i izlaska iz eurozone.
Suprotno od anketnih, registrirani podaci hrvatskog tržišta rada za prvi kvartal (izvor podataka za nezaposlene je HZZ, za zaposlene u pravnim osobama mjesečno istraživanje DZS-a, a za aktivne poljoprivrednike i zaposlene u obrtu HZMO) pokazuju godišnje smanjenje svih kontingenata na tržištu rada (nezaposlenih i zaposlenih, pa onda i aktivnog stanovništva), uslijed čega je i stopa registrirane nezaposlenosti ostala gotovo nepromijenjena (rast za 0,03 postotna boda).
Naime, broj nezaposlenih je na godišnjoj razini počeo padati u drugom kvartalu prošle godine, no istodobno je pad nastavio i broj zaposlenih kao i aktivnog stanovništva. Tako je i u prvom kvartalu ove godine broj nezaposlenih bio niži (za 53,8 tisuća), ali i broj zaposlenih (za 18,8 tisuća) te slijedom toga i aktivno stanovništvo (72,6 tisuća) u odnosu na isti kvartal prošle godine.
“Bez obzira na izvor i metodologiju, možemo zaključiti kako značajnijih pomaka na tržištu rada u biti nema, a činjenica je da ih zapravo i ne možemo očekivati prije uspostave održivog oporavka proizvodnje i investicija”, zaključuju iz HGK.
Izvor: Index.hr/ZDanas
