Ured za sprječavanje pranja novca 2014-te godine zabilježio je 227 slučaja sa sumnjom na pranje novca i 6 za financiranje terorizma. Izdana su i 22 naloga za privremenu odgodu sumnjivih transakcija vrijednosti 21 milijun kuna, javlja HRT.
Pokazuje to da je i Hrvatska dio međunarodnih napora za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma. Obvezu prijave sumnjivih transakcija imaju i računovođe, revizori i porezni savjetnici zbog čega je za njih Hrvatska gospodarska komora u Zadru organizirala prigodan seminar.
Sumnjivih 21 milijun kuna samo je kap u moru sudeći barem prema izvješću američke nevladine organizacije GFI koja navodi kako se godišnje iz Hrvatske sumnjivim transakcijama u prosjeku izvuče 3,4 milijarde dolara. Nijedna djelatnost nije imuna od ove pošasti. U posljednje vrijeme najčešće se spominju dvije. Prva su internetske prijevare kaže Nina Miliša Ležaja, iz HGK:
Gdje je bankarski sustav RH iskorišten u svrhe pranja novca , a indirektno s tim imali su veze i odvjetnici, i javni bilježnici i računovodstveni servis.
Druge su jednostavna trgovačka društva:
Koji su prije svega registrirana za otkup sekundarnih sirovina, poljoprivrednih proizvoda, zlata.
Borba nije laka, posebno u današnje krizno doba kaže Tadija Šakić iz HGK:
Ljudi jako teško zarađuju novac, da mogu i jako teško birati svoje stranke. On će prihvatiti i nekakvu rizičnu stranku.
Sve više suočena s ovom globalnom prijetnjom Europska unija pooštrila je kontrolu tijeka novca te uvela drakonske kazne za one koji sukcesivno krše zakon kaže Nina Miliša Ležaja:
Jako visoke kazne i do 7 milijuna eura.
Te se kazne odnose na banke i ostali financijski sektor. Za nefinancijski sektor, odvjetnike, revizore , javne bilježnike, računovođe, te druge profesionalne djelatnosti predviđene su kazne od 50 do 700 000 kuna. Poznavanje stvarnog vlasnika neke tvrtke prvi je korak u borbi protiv pranja novca kaže Tadija Šakić:
To je naročito bitno kod tvrtki koje dolaze iz zona koje su neuređene, u smislu zakona o sprječavanju pranja novca , koje su porezne oaze.
Tu je već riječ o ilegalnim poslovima , a tvrtke služe samo da bi se plasirao novac kao legalan. Upravo je tu važnost knjigovođa u borbi protiv pranja novca:
Njemu određen iznos je sumnjiv ako se ne odnosi na stvarno poslovanje, može biti kredit, pozajmica, a pretpostavimo nema nikakvog drugog prihoda osim plaće. To je odmah automatski indikator, ovome knjigovođi, aha čekajte odakle mu taj novac.
Oni tu sumnjivu transakciju samo moraju prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca koji će transakciju provjeriti, a svi podaci koji se dostavljaju Uredu su tajni, dodaje Tadija Šakić.
