Pregovori između HDZ-a i Mosta, koji su jučer u 17 sati počeli u središnjici stranke na Trgu žrtava fašizma, nakon što je Andrej Plenković načelno pristao na ispunjenje jamstava koje je Most tražio da bi uopće krenuo u razgovore oko formiranja nove Vlade, zasad se vode samo oko načina kako će se ti uvjeti ispuniti, dok će se tek nakon toga razgovarati i o sastavu devete hrvatske Vlade, doznaje Jutarnji list.
Most je u ovom trenutku spreman na pregovore, njihov tim sastavljen je od predsjednika stranke Bože Petrova, jednog od čelnih ljudi u Mostu Ivana Kovačića, predsjednika Kluba zastupnika Mire Šimića, potpredsjednika Sabora Roberta Podolnjaka i člana Nacionalnog vijeća Ante Čikotića, ali zasad se razgovara samo oko procedura i rokova za izglasavanje potrebnih zakona u Saboru.
Jamstva na čekanju?
Od svih sedam svojih jamstava Most neće odustati, ali će jednostavno morati popustiti oko nekih stvari. Jer su obje strane svjesne da će se neki zakoni morati prolongirati, pa će tu vjerojatno doći do kompromisa između Plenkovića i Petrova, ali čini se kako bi do dogovora moglo doći već idući tjedan, a nova hrvatska Vlada mogla bi se vrlo brzo sastaviti.
Nakon što dogovore suradnju, trebao bi se konstituirati Hrvatski sabor, a u roku od 30 dana trebali bi se izglasati Mostovi zakoni. Naravno, oni koji se mogu izglasati u tako kratkom roku. Neki od njih se mogu i prolongirati, poput izmjena Ovršnog zakona i proglašenja isključivog gospodarskog pojasa, te izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi kojim se masa sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ograničava na maksimalno 15 posto prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj godini. Tako će se, vjeruju u Mostu, smanjiti broj ljudi koji su stranke uhljebile na nepotrebnim radnim mjestima. Taj bi se Zakon mogao početi provoditi negdje 2018. i toga su svjesni i u Mostu, ali žele dobiti barem jamstva da će tako biti.
– Može se razgovorati o procedurama, a ako to uspješno prođe, pregovori će se nastaviti i oko formiranja nove Vlade. Tek tada ćemo razgovarati o resorima i ministarstvima – kažu nam izvori iz Mosta.
Isto tako, ako pregovori budu uspješni oko jamstava, a zatim i oko formiranja Vlade, ići će se na programsko usuglašavanje i potpisivanje sporazuma o suradnji. S obzirom na dosadašnja iskustva, Most će zasigurno tražiti da to opet ne bude klasični koalicijski sporazum, nego programski okvir za provedbu četverogodišnjeg mandata Vlade. Most i HDZ slažu se kod većine programskih točaka, pa tu ne bi trebalo biti problema, a vjerojatno će se tražiti sporazum u kojem će biti ciljevi, rokovi i načini provedbe za četiri godine. Oko toga se slažu i Plenković i Petrov.
A kako bi ta Vlada izgledala ako se HDZ i Most uspiju dogovoriti?
Andrej Plenković, novi lider HDZ-a, sigurno bi bio premijer, što je Mostu prihvatljivo, dok bi Božo Petrov najvjerojatnije bio prvi potpredsjednik Vlade, iako se o tome, napominju, nije ni počelo razgovarati.
Predsjednik Sabora
S druge strane, budući da u Mostu očito očekuju da u razgovorima budu partneri s HDZ-om, a ne da jača strana dominira, može se očekivati da će tražiti mjesto predsjednika Hrvatskog sabora jer će na taj način ravnomjerno podijeliti odgovornost, a Most će moći odlučivati o dnevnom redu i točkama koje će se uvrstiti na raspravu u Saboru. Jednom su se već opekli s predsjednikom Sabora Željkom Reinerom koji neke njihove zakone nije htio uvrstiti na dnevni red, pa će vjerojatno sada tražiti tu poziciju, iako nije sigurno da će HDZ tek tako pristati na to, što je već jasno poručio povratnik u stranku Drago Prgomet.
Oko svih drugih resora pregovarat će se nakon usuglašavanja sporazuma, iako se može očekivati da će HDZ tražiti sve u paketu, na što bi Most mogao pristati.
Ovaj put, doznaje Jutarnji, sigurno neće biti prevelikih problema oko kadroviranja. Naime, za razliku od prošlih izbora, kada se tražilo da ako ministarstvo vodi ministar iz HDZ-a, da mu zamjenik ili pomoćnik bude iz Mosta, te da i jedna i druga strana imaju pravo veta na ministre iz druge opcije, sada će se ipak ići na varijantu da se jedni drugima neće miješati u resore, pa će svaka stranka imati svoju vertikalu i slobodu odlučivanja oko kadrovskih rješenja. No, ostaje pravilo da se ne kandidiraju osobe koje su povezane s kaznenim istragama.
Budući da se SDP sam isključio iz priče oko sastavljanja Vlade, Mostu je tu sužen manevarski prostor, pa ne isključuju opciju da HDZ na kraju odustane od dogovora s njima i počne pregovore s nekim drugim strankama, posebice HNS-om koji je u okviru Narodne koalicije osvojio devet mandata. Takva se mogućnost navodno spominjala u ponedjeljak na sjednici Nacionalnog vijeća HDZ-a.
Uloga SDP-a
Ako do toga dođe, taktika Mosta bit će takva da će prvo pustiti da HDZ eventualno složi saborsku većinu s HNS-om, a oni bi u tom slučaju ostali u oporbi. Ako se kojim slučajem ta Vlada ne bi složila, u Mostu bi ostavili mogućnost pregovora i sa SDP-om. Ali to je doista krajnje rješenje.
Izglednije je da će se na kraju ipak Most dogovoriti s HDZ-om, a tu onda ulijeću i zastupnici nacionalnih manjina, što je Mostu apsolutno prihvatljivo. No, kada je riječ o dva mandata koja je na izborima osvojio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, te mogućnosti da ih do formiranja Vlade prikupi još par, pa na taj način dođe u mogućnost pregovora o podršci Vladi, Most u tome ne želi sudjelovati.
– Nikakvi dogovori s Bandićem ne dolaze u obzir – poručuju naslužbeno iz Mosta.
Pitanje je i kako će se Most postaviti kad je riječ o Dragi Prgometu te hoće li pristati da on – koji je praktički izbačen iz Mosta jer je nakon završetka prošlih izbora pregovarao sa Zoranom Milanovićem – bude na nekoj visokoj funkciji.
Jutarnji.hr
