Iako su najpoznatije zadarske platane – one u Ulici Ruđera Boškovića prema osnovnoj školi Petra Preradovića i Sveučilištu u Zadru – dobile uvjetnu „prolaznu ocjenu“ Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu, to još uvijek ne znači da će sigurno „preživjeti“ sječu kako je to bilo svojevremeno spomenuto od strane gradonačelnika Božidara Kalmete.
Podsjetimo, platane su istaknute kao glavni uzrok nesigurnosti kretanja djece nogostupom, iako zapravo pješački prostor ugrožavaju štekati kafića koji su se proširili na nogostupe. Kako bi izbjegli neugodnosti i kritiku javnosti koja je izazvana najavom sječe platana zbog interesa vlasnika kafića, nauštrb javnog interesa i sigurnosti pješaka, gradske su vlasti naručile stručnu ekspertizu zdravlja platana i to samo onih iznad kafića, ne i platana u obližnjem dvorištu osnovne škole koje su iste starosti (i opasnosti) za djecu.
Mišljenje je stručnjaka da stabla u drvoredu i dalje mogu ostati ukoliko se provedu propisani zahvati redukcije krošnji orezivanjem i ostale preporuke za povećanje vitalnosti i statike stabla. Apsolutnu sigurnost korisnika prostora ispod stabala nije moguće jamčiti, međutim postoji dovoljno elemenata prosudbe vitalnosti i statike koji upućuju da stabla zadovoljavaju postavljene kriterije sa aspekta dugoročne zaštite i opstojnosti.
Što će temeljem ovakvog stručnog nalaza poduzeti u Gradu Zadru? Kako su nam odgovorili, za sada ništa, odnosno još se uvijek razmatraju opcije nakon pristiglog stručnog mišljenja.
Lenko Ugrinić, direktor Nasada, gradskog poduzeća koje skrbi o zelenilu na području grada, pa tako i platana, kaže kako je čitav slučaj ispolitiziran, te da su oni o platanama skrbili i do sada. Ipak, dodaje Ugrinić, dobro je da je Grad Zadar naručio ekspertizu Šumarskog fakulteta, kako bi se dobilo neovisno mišljenje i kako nitko ne bi mogao uprijeti prstom u Nasade da se priklanjaju mišljenjima iz gradske uprave (i gradonačelnika).
– Ja mogu dati mišljenje samo od strane naše struke. Mi nismo ništa za sada dogovorili s Gradom. Oni su studiju naručili i ja nemam informaciju da su je dobili. To je za sada neslužbena informacija koja je izišla vani koliko je meni poznato, da su neke zdrave, neke nisu… Mi njih ionako obrezujemo, ali do grana suhih do kojih se može doći. Na visinu od 25-30 metara se ne može doći i to je problem s platanama. To je stablo koje može jako duboku starost postići i veliku visinu i ona sama sebe održava na neki način. Ono što je u našoj domeni mi ionako radimo, a to je sada ispolitizirano pitanje da li ih treba ukloniti da bi se širila cesta ili kafići ili nešto treće… Mi brinemo o zdravlju biljaka i stabala i urednom održavanju, što činimo redovito. Zbog toga smo uklonili crniku koja je bila na suprotnoj strani od tih platana. Negativno se i tome pisalo, a na našim web stranicama se može vidjeti fotografija da je ona bila potpuno trula i još je 2005. godine bila zabilježena za rušenje, ali se nije stiglo ranije. Grad će nama na osnovu nalaza nama reći kako da postupimo i što da se radi dalje oko platana – kazao je Lenko Ugrinić i nastavio:
– Platana nije autohtona biljka i donesena je odnekud i ne spada tu u smislu prirodnog ambijenta. To je više stablo za kontinentalni dio, isto kao arizonski čempres koji se jedno vrijeme sadio „kao lud“ po Zadru 70-tih godina i sad se vidi da to stablo tu uopće ne spada jer baca previše smole, jako truli, neravnomjerno raste i sad se mora uklanjati i pilati. Mi godišnje zasadimo 420 stabala, od kada sam ja tu u zadnje tri godine zasađeno je 1200 stabala na području grada, ali naša stabla koja se sade tu, a to su crnika koja je uvijek zelena i daje bogatu krošnju i hladovinu, ne otpada ništa s nje i kostela ili fafarikula koja daje široku krošnju i ima tvrdo drvo.
Znači li to da platane treba ostaviti ili ih uklanjati?
– Ne bih se sada opredjeljivao niti za jedno ili drugo. Ono što je bitno istaknuti su argumenti koji daju prednost nečemu domaćem. Ove su platane stare preko 70–80 godina i one su narasle i prerasle neki svoj limit, smetaju i zgradama jer stvaraju vlagu i neprestani duboki hlad zbog kojega ne mogu do sunca doći ljudi koji žive u tim zgradama, a same po sebi ako su trule mi ih ionako moramo otpilati, svidjelo se to nekome ili ne. Ako je zdrava, nekoliko godina će živjeti pa će opet doći na red. Opasne su najviše jer tuda prolaze djeca u školu, a i oko škole imamo isti problem s njima. Pilamo grane koje stignemo popilati, a one koje ne dosegnemo, ne možemo. Kad je nevrijeme i kad puše jak vjetar, a to piše i u svim parkovima, šeta se na vlastitu odgovornost i treba se izmaknuti ispod jer nikad se ne zna što može pasti zbog vjetra, kiše ili udara groma. I najzdravije grane pucaju, a kamoli ne one koje su već stare. Relja je bila cijela u platanama, mi smo bili naviknuli na njih, ali je bilo problema, dizale su nogostupe sa strane, bilo ih je svuda, a kad se proširila cesta i došle četiri trake, sad to izgleda pristojno kao moderan ulaz u grad s novim drvoredom koji smo posadili. U dnevnu politiku se ne želim miješati, ali ovo je objektivno mišljenje od strane struke – zaključio je Ugrinić čekajući – poteze Grada.
Kao što je poznato, platane su došle u žižu javnosti nakon što je na sjednici Gradskog vijeća u okviru Aktualnog sata, HDZ-ova vijećnica Marjana Bakmaz postavila pitanje proširenja kolnika u Ulici Ruđera Boškovića jer učenici Osnovne škole Petra Preradovića više nisu mogli sigurno prolaziti nogostupom zbog nabujalih štekata kafića. Nakon što je gradonačelnik Kalmeta odgovorio kako je rješenje uklanjanje stabala platana koje bi struka zamijenila novima zbog sigurnosti djece, a gosti bi i dalje mogli sjedili na štekatima – platane su izazvale pravi građanski ekobunt, a pokrenuta je i peticija na društvenim mrežama Zaustavimo rušenje platana…
Izvor: Zadarski.hr
