U nedavnom članku o krizi hrvatskog koncerna Agrokor, Reuters piše o utjecaju koji bi pad Todorićeve kompanije mogao imati na širu regiju.
U nastavku prenosimo dijelove članka.
“Adin Fakić, izvršni direktor najstarije mljekare u Bosni i Hercegovini, opisuje krizu Agrokora – njegovog najvećeg klijenta – kao potres. Epicentar se nalazi u Hrvatskoj, ali podrhtavanja se osjećaju na farmama u Bosni te drugim zemljama.
Desetljećima Fakićev Milkos surađuje s hrvatskim lancem supermarketa Konzumom, koji danas kupuje oko 35 posto godišnje proizvodnje Milkosa, odnosno oko 20 milijuna litara mlijeka.
No, otkad se Agrokor počeo gušiti u svojem dugu od šest milijardi američkih dolara, Konzum je prestao s plaćanjem.
Fakićev slučaj je simptomatičan za krizu u Agrokoru, koji će sada možda biti prisiljen prekinuti stotine ugovora s poljoprivrednicima.
Radi se o krizi koja je uslijedila nakon godina širenja kroz zaduživanje – Agrokor je grabio kompanije i poznate brandove diljem bivših jugoslavenskih zemalja. Sada su tisuće radnim mjesta dovedene u opasnost, kao i nastojanja da se male balkanske ekonomije dalje integriraju.
Srbija i Slovenija podigle gard
“Na Agrokorovu ekspanziju gledalo se kao na najavu novog vala regionalne poslovne integracije, kaže Luka Orešković”, partner u investicijsko-konzultantskoj kompaniji Spitzberg Partners.
No, s obzirom na krizu u Agrokoru koja je još u tijeku, daljnja regionalna ekonomska integracija morat će pričekati. “Slovenija i Srbija su”, navodi, “već povukle poteze kako bi zaštitile svoja tržišta od potencijalnog kolapsa Agrokora”.
Hrvatska vlada pokušava izbjeći bankrot nekad obiteljski-vođenog Agrokora, koji diljem regije zapošljava oko 60.000 ljudi.
Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj Agrokorovi dobavljači zapošljavaju oko 150.000 ljudi. Suočena s ogromnom prijetnjom krhkom hrvatskom gospodarstvu, vlada je intervenirala u travnju te preuzela kontrolu nad Agrokorom. Cilj vlade je izvršiti restrukturiranje unutar sljedećih 12 mjeseci.
Izvanredni upravitelj Ante Ramljak, koje je vlada zadužila da osigura likvidnost Agrokoru te da započne proces restrukturiranja, kazao je kako je njegova “veoma konzervativna procjena” da bi 30 posto od 180.000 radnim mjesta koja ovise o Agrokoru u Hrvatskoj (30.000 izravnih, 150.000 neizravno povezanih) nestala da je koncern bankrotirao.
“To bi dovelo do slobodnog pada kojemu ne bi bilo kraja”, rekao je Ramljak prošlog mjeseca.
Restrukturiranje znači da će se desetak Agrokorovih kompanija brzo prodati, što će za sobom povući i rezanje broja radnih mjesta. Velik broj dobavljača strahuje kako, nakon što se veliki kreditori namire, nikad neće naplatiti novac koji im Agrokor duguje.
Vjerovnici su imali rok do 9. lipnja da prijave svoje tražbine, no bit će potrebno još nekoliko tjedana kako bi se ustanovio pravi opseg Agrokorovih obveza.
Dobavljači su dva puta zaprijetili zaustavljanjem isporuka zbog otplate dugovanja, a neki su iskazali zabrinutost oko mjenica.
Općenito gledajući, isporuke nisu obustavljene, no dio Agrokorovih dobavljača počeo je tražiti avansne isplate.
U mljekari Milkos, koja je osnovana 1952. godine u Jugoslaviji te koja je preživjela rat u BiH te je privatizirana 2004. godine, Fakić kaže kako želi novac koji mu duguju.
Problemi s naplatom počeli su u ožujku, kaže, no odbija otkriti koliko točno Agrokor duguje Milkosu.
“Dobavljači žele redovite i sigurne isplate, trebaju nam garancije za budućnost. Očekujemo da plate dugovanja”, kaže Fakić.
Kad su u pitanju dobavljači, tisuće radnih mjesta su ugrožene.
Utjecaj krize na regiju
Kriza u Agrokoru, najvećoj regionalnoj kompaniji u privatnom vlasništvu, potresla je cijelu regiju. Oko polovice radne snage kompanije zaposlena je izvan Hrvatske u drugim bivšim jugoslavenskim republikama, kao što su Slovenija, Srbija i Crna Gora.
Srbija procjenjuje kako je otprilike 700 kompanija vezano uz Agrokor, bilo izravno, bilo putem dobavljača, a srpskim se dobavljačima duguje oko 130 milijuna eura. Agrokorov dug prema slovenskim dobavljačima iznosi oko 40 milijuna eura.
Hrvatski susjedi sada poduzimaju mjere kako bi se zaštitili.
Slovenska vlada je u svibnju imenovala povjerenika u Upravu Merkatora, kojeg je zadužila za nadgledanje poslovnih aktivnosti između Merkatora i Agrokora.
“Sve vlade u regiji okrenut će se prema protekcionizmu”, smatra Saša Djogović s beogradskog Instituta za istraživanje tržišta.
Dodaje kako su proizvođači hrane u Srbiji imali 22 posto veće zalihe u travnju.
“To nas navodi na zaključak kako proizvođači radije skladište proizvode nego da ih predaju Mercator S-u, srpskoj grani Agrokorovog Merkatora”, zaključuje”.
Izvor: Index.hr
