Linić: Ne bude li rasta, režemo plaće, mirovine, izdvajanja za zdravstvo

Jedino bi to još mogli dirati, ali to ne treba dirati, to nije u programu naše Vlade, poručio je ministar financija kazavši da Vlada zasad ništa ne mora mijenjati

Kratko je, ni puna tri mjeseca, trajalo Vladino zadovoljstvo zbog ocjena rejting agencije Fitch da Hrvatska ima pozitivne, odnosno stabilne, izglede. Toliko dugo u Fitchu su, čini se, vjerovali u Vladine planove ozbiljnog smanjenje potrošnje, proračunskog deficita i zauzdavanja javnog duga.

Još u rujnu, u vrijeme rušenja rejtinga velikom broju europskih zemlja, Fitch je iznenadio ocjenjujući hrvatske izglede stabilnim uz zadržavanje najnižeg investicijskog rejtinga. Svoje su ocjene tada u Fitchu temeljili na onome što Vlada čini u sređivanju javnih financija, posebno hvaleći ubiranje poreznih prihoda, poreznu disciplinu i borbu protiv izbjegavanja naplate plaćanja poreza, ali su upozorili da bi odstupanje od proračunskih planova moglo utjecati na snižavanje rejtinga.

Zasad se snižavanje rejtinga nije dogodilo, Fitch je jučer Hrvatskoj zadržao investicijski rejting kod zaduživanja u domaćoj i stranoj valuti. Za odstupanje od planova, rebalansom ovogodišnjeg proračuna i prijedlogom proračuna za sljedeću godinu, Hrvatska je “kažnjena” negativnim prognozama za budućnost.

Upitan proračun
Fitch Vladi zamjera što je za sljedeću godinu deficit konsolidirane države, koji uključuje lokalnu vlast i izvanproračunske fondove poput HC-a i Hrvatskih voda, planirala na 3,8 posto, makar su u njega uključene stavke koje su prijašnjih godina bile izvan proračuna.

Za Fitch je upitno je li ostvariv i sadašnji proračunski plan, uz povećane rashode, za sljedeću godinu, a najveća je zamka namjera da se za 7,9 posto, odnosno 1,8 milijardi kuna, smanje nominalni troškovi zaposlenih u javnom sektoru. Upozoravaju da je Vlada takve planove imala i u ovoj godini, ali se oni nisu ostvarili te da su preduvjeti za ostvarenje tog plana pregovori sa sindikatima javnih službi, odnosno izmjena kolektivnih ugovora koji bi morali biti gotova već ove godine.

Manje ambiciozna konsolidacija, napominju iz Fitcha, dovodi u pitanje poštivanje zakona o fiskalnoj odgovornosti po kojem se udio rashoda u BDP-u mora smanjiti za jedan postotni poen godišnje. Vladin je plan stabilizirati javni dug na 54 posto u 2014. godini, ali u Fitchu misle da je taj plan napravljen na nerealnim stopama rasta, te da je puno vjerojatnije da se javni dug Hrvatske stabilizira tek 2016. godine i to na 62 posto BDP-a. U raskoraku su Vlada i Fitch kad je u pitanju rast gospodarstva u sljedećoj godini, dok Banski dvori vjeruju u 1,8- postoni rast, u Fitchu misle da je puno realniji rast od 0,3 posto. Uz to upozoravaju i na moguće probleme u bankarskom sustavu, jer su banke previše ovisne o državi koju kreditiraju u sve većoj mjeri.

Opravdanja ima
Ministar financija Slavko Linić jučer je priznao da doista jesu karakteristike proračuna za 2013. ono što Fitch ističe u svojoj analizi te da je slabost tog proračuna nagli rast rashoda. No, imao je i opravdanje za to.

– Od svih ministarstava došao je zahtjev za dodatnih 3,5 milijardi kuna na rashodovnoj strani, i to onih rashoda koje nismo mogli razmatrati. Rashodi su u ovoj situaciji najmanji što mogu biti. Naš je osnovni problem poštovanje zakona o fiskalnoj odgovornosti, jer ove godine nije ostvaren rast BDP-a. Ostaje nam borba za investicije jer će pozitivni pomak biti nemoguće napraviti bez investicija unatoč svim uštedama koje planiramo ostvariti, rekao je Linić.

On misli da Vlada zasad nema razloga ništa mijenjati jer su dodatne uštede moguće samo ako će se rezati osnovica plaća, mirovine i izdvajanja za zdravstveni sustav.

– Ako budemo neuspješni u dizanju gospodarskog rasta, onda ne bi bilo drugog rješenja osim diranja plaća, mirovina i izdvajanja za zdravstvo. Jedino to bi još mogli dirati, ali to ne treba dirati, to nije u programu naše Vlade, poručio je ministar financija. Vjeruje da promjena prognoza za Hrvatsku neće utjecati na cijenu zaduživanja jer je kreditni rejting ostao isti i još uvijek je investicijski.

Izvor: Zadarski list