fbpx

SRBA 7,43 POSTO MANJE Manje ih je u gradovima, ali se vraćaju u Liku, šibensko i zadarsko zaleđe

Ukupan broj Srba u Hrvatskoj pao je u posljednjih deset godina za 14.998, ali se istodobno povećao broj srpskih povratnika u Lici te šibenskom i zadarskom zaleđu, u mjesta gdje su prije rata činili većinu ili znatniju manjinu.

Pored naseljenih Janjevaca, danas u Kistanjama živi 62 posto Srba i 37 posto Hrvata. U nekad etnički gotovo sasvim čistom Donjem Lapcu danas je skoro 81 posto Srba, u Plaškome i Gračacu Hrvati naseljeni iz Bosne i Hercegovine održavaju slabašnu premoć od par postotaka, dok su u Udbini i Vojniću, barem zasad, izgubili demografsku bitku.

U Udbini je prije rata živjelo 73 Hrvata a na popisu 2001. ih je bilo 51 posto. Po najnovijim podacima, Hrvati su u Udbini ponovo manjina, dok je Srba 51 posto.

Igra brojki
Lani je u Hrvatskoj živjelo 7,43 posto manje Srba nego 2001., kad su se tek počeli zbrajati prvi rezultati poslijeratnog povratka. Danas ih je u Hrvatskoj 4,36 posto stanovništva, a samo u pet županija ih je više od 10 posto: u vukovarsko-srijemskoj (15,5 posto), ličko-senjskoj (13,65 posto), sisačko-moslavačkoj (12,18) te u šibensko-kninskoj (10,3) i karlovačkoj županiji (10,40 posto). U još pet županija više ih je od pet posto – u bjelovarskoj, požeškoj, virovitičkoj, osječkoj i primorsko-goranskoj županiji, dok su u zadarskoj na 4,81 posto.

U najvećem dijelu Hrvatske, u većini županija i gradova smanjivao se broj Srba zahvaljujući starijoj dobnoj strukturi i puno većem broju umrlih nego rođenih, kao što se smanjilo i većinsko stanovništvo. Još uoči popisa demografi su najavljivali da će u dijelovima Hrvatske porasti broj Srba u odnosu na 2001., jer tada još nisu mogli biti zabilježeni efekti povratka.

Za 12 posto porastao je broj Srba u Ličko-senjskoj županiji, u šibensko-kninskoj za 12,6 posto a čak za 43 posto u zadarskoj. Međutim, ti postoci samo zvuče bombastično, a iza njih se krije tek koja tisuća povratnika. Tako je na području zadarske županije lani popisano 8.184 Srba, čime je njihov udjel porastao s 3,53 posto 2001. godine kad ih je bilo 5.716 na sadašnjih 4,81 posto u ukupnom stanovništvu zadarske županije.

Slična je igra brojki u Lici i šibensko-kninskoj županiji: 2001. ta je županija popisala 10.229 građana srpske nacionalnosti (9,6 posto), a na popisu 2011. bilo ih je 11.518, čime im je povećan udjel u županiji na 10,53 posto.

U Lici je u broj Srba porastao s 6.193 na 6.949, s 11,54 na 13,65 posto. Istra je jedino ratom nezahvaćeno područje na kojem je porastao onih koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi: takvih je lani bilo 7206, ili 9 posto više nego 2001.

Pravila Eurostata
U deset godina, broj Srba u Hrvatskoj smanjen je za 14.998, na 186.633 osoba. Srpsko narodno vijeće je u svom priopćenju upozorilo da bi rezultati popisa mogli biti upitni.

Uz napomenu da će svoj konačni sud o popisu dati naknadno, kad prouče rezultate i zauzmu stav o tome u kojoj mjeri popis odražava realno stanje, SNV upozorava da popis nije u svemu poštivao pravila Eurostata i da je u vrijeme popisa bilo “ozbiljnih nepravilnosti koje su se ogledale u tome da se pripadnicima srpske zajednice sugeriralo koju etničku i vjersku pripadnost bi trebalo da izjavljuju”.

Otpor i netolerancija
Srpska zajednica dovodi u pitanje vjerodostojnost objavljenih rezultata, ističući da su “trajni otpori povratku izbjeglica i ostvarivanju njihovih prava kao i još uvijek prisutna netolerancija prema srpskom narodu ozbiljna prijetnja udjelu Srba u hrvatskom stanovništvu te slobodi njihova nacionalnog izjašnjavanja”.

Na ovom popisu čak se 16.647 tisuća građana izjasnilo da su Hrvati pravoslavci, i među njima sigurno ima onih koji bi se u drugim uvjetima izjasnili kao Srbi. Tu je i 2.560 ljudi koji su se nacionalno izjasnili kao pravoslavci. Nešto manje od deset tisuća ljudi (9.647) izjasnilo se Hrvatima muslimanima, a 2.391 je Srba katolika.

Nešto manje od 27 tisuća ljudi nije se nacionalno izjasnilo, a nacionalna pripadnost oko devet tisuća ljudi ostala je nepoznata. Među njima je vjerojatno jedan broj Srba, ali većinu – vjeruju demografi – ipak čine Romi, koji se i dalje nerado nacionalno izjašnjavaju.

Izvor: Jutarnji list