Dijelu bespravnih objakata status trajno nelegalnih

Radi se o nelegalnim građevinama, sagrađenim u građevinskim područjima, koje se ne mogu legalizirati. One neće biti srušene nego će dobiti status “trajno nelegalne”, a jednako tako dobit će u obvezu trajno plaćanje nameta, svojevrsnog “poreza na nelegalnost”

Konačni rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata ističe posljednjeg dana lipnja – informacija je poznata većini onih koji su gradili bez “papira”. Ono što ne znaju, a “brusi” se u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, jest mogućnost da ih država, čak i ako do tog roka ne podnesu zahtjev za legalizacijom, a njihov se objekt nalazi na građevinskom području – poštedi rušenja.

– Sigurno nećemo sve bespravne zgrade srušiti, niti ih treba srušiti. Srušit će se one izvan građevinskog područja, a bespravnim građevinama na građevinskom području dat će se mogućnost ishođenja svih dozvola, s određenim kaznama, kazala je našem listu ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš, zamoljena da prokomentira svoju izjavu danu u nekoliko navrata, prema kojoj će dio bespravnih građevina ostati u prostoru, ali uz plaćanje trajnih nameta.

Tri nova zakona
Drugim riječima, država će rušiti samo objekte nelegalno sagrađene na negrađevinskim područjima, a ostaviti one nelegalne u građevinskim područjima, očigledno, čak i one za koje njihovi investitori do 30. lipnja ne podnesu zahtjev za ozakonjenjem. Da bi ih ipak natjerali na legalizaciju, država će im uvesti nove namete, koji bi se investitorima naplaćivali sve dok ne odu po dozvole, i ne plate komunalni doprinos i naknadu za legalizaciju. Ukoliko se nelegalna građevina sagrađena u građevinskom prostoru ipak ne može legalizirati, ona isto neće biti srušena nego će dobiti status “trajno nelegalne”, uz, jednako tako, trajno plaćanje nameta, svojevrsnog “poreza na nelegalnost”.

U Ministarstvu graditeljstva o novim prijedlozima za sada ne žele govoriti. Sve će, neslužbeno doznajemo, biti uređeno kroz tri nova zakona koje donose – o prostornom uređenju, o gradnji i o građevinskoj inspekciji. Kako predviđa potonji, Zakon o građevinskoj inspekciji, nove će se bespravne gradnje stopirati u samom začetku, na način da inspekcija koja takvu gradnju utvrdi na terenu nepredviđenom za gradnju, u roku osam dana donsese rješenje o rušenju, dok će u slučaju nelegalne gradnje na građevinskom području investitoru uzastopno naplaćivati kazne, sve dok se investitor ne odluči na ishođenje dozvola i plaćanje komunalnog doprinosa. Slično bi rješenje trebalo biti osmišljeno i za postojeće, stare bespravne gradnje.

Nema registra
Koliki će biti “trajni nameti” za one koji prežive rušenje, u Ministarstvu se tek “brusi”, no ti nameti svakako ne bi smjeli biti isplativiji od plaćanja komunalnog doprinosa i naknade za legalizaciju. Budu li jeftiniji, bespravnima će se više isplatiti plaćati “porez na nelegalnost” negoli sve ono što se plaća u slučaju legalizacije.

Država, na tragu spoznaje da neće moći srušiti desetke, čak stotine tisuća, pritom puno njih useljenih, bespravnih gradnji, smišlja rješenja kako ih što više ostaviti u prostoru, čak i ako njihovi investitori uopće nisu zainteresirani za legalizaciju. Već sada ima 30.000 rješenja o rušenju, što znači da bi državi, čak i uz rušenje tisuću objekata godišnje, trebalo 30 godina samo za taj dio bespravnih objekata.

Postavlja se, međutim, pitanje kako će se trajni nameti bespravnima naplaćivati, kad država ne zna ni koliko je bespravnih u Hrvatskoj uopće, odnosno ne postoji “registar” takvih objekata. Osim toga, i mnoge zgrade koje imaju građevinsku, ali ne i uporabnu dozvolu, nisu “čiste” sve dok se njihova dokumentacija ne usporedi sa stanjem na terenu.

Do kraja 2012. 70 tisuća zahtjeva za legalizaciju
Početkom veljače kreću rušenja objekata koji otprije imaju rješenje o uklanjanju, a čiji vlasnici nisu do kraja prošle godine podnijeli zahtjev za legalizacijom. Riječ je o objektima koji se nipošto ne mogu zadržati u prostoru. Prvo će se rušiti zgrade u kojima nitko ne živi, zatim one u kojima se živi povremeno, na kraju i stalno naseljene. Ove je godine već srušeno dvjestotinjak objekata, no onih čija je bespravna gradnja, na negrađevinskim područjima, započela nakon 21. lipnja 2011. godine. Prepostavka je da u prostoru ima i do 400.000 bespravnih objekata, dok je do kraja prošle godine zahtjev za legalizacijom podnijelo preko 70.000 investitora. Ostali za to imaju još samo pet mjeseci vremena.

Izvor: Zadarski list