fbpx

Nikad viđene snimke savezničkog bombardiranja Zadra

Fotoografije koje objavljujemo čuvane su gotovo sedamdeset godina u američkim vojnim arhivima u Washingtonu. Neke su od njih objavljene u razdoblju od 1944. do 1948., u različitim američkim vojnim časopisima. No, većinu ovog materijala javnosti predstavljamo po prvi put

ŠIBENIK, ZADAR, 1943., 1944.

Dana 3. siječnja 1944. Šibenik, u kojemu je tada ostalo još vrlo malo stanovnika, zasut je iz zraka. U dva naleta, u 12.10 i 13.30 sati, bačeno je oko 150 teških bombi i tada je porušeno 300 kuća. Grad je dotad već prošao svoje najgore dane Drugog svjetskog rata. Saveznici su najsmrtonosnije udare izveli krajem studenog kada je, prema nekim izvorima, poginulo 300 ljudi.

Velika većina stanovnika nakon toga se iselila, bježeći u okolna sela samo s odjećom na sebi i najnužnijim. Siročad je obilazila vojne barake i druga mjesta tražeći hranu.

Gradsko središte bilo je bez ljudi, a iseljavala su se kompletna naselja. Zbog toga 3. siječnja ljudski gubici nisu bili veliki. Tog je dana izravni pogodak dobilo kino Tesla, zgrada pošte, ženska realna gimnazija, podružnica Hrvatske narodne banke te mnogobrojne obližnje kuće. U bombi koja je pala na njihovu kuću tog dana poginula je čitava obitelj Marušić. Razorene su sve kuće u Masnoj ulici, ljekarna i kuća Beroš, stambene zgrade u Ulici kralja Tomislava, zgrada suda i još mnoge druge zgrade. Tri dana nakon razornog napada i gradonačelnik Zagreba uputio je brzojav potpore i novčanu pomoć od pet stotina tisuća kuna stradalim građanima.

Saveznički napadi ponovljeni su krajem tog mjeseca. Nakon nekoliko mjeseci pauze, bombardiranja su se nastavila tijekom ljeta i jeseni. Posljednje se bombardiranje dogodilo krajem listopada. Njemačka vojska povukla se iz Šibenika sa 2. na 3. studenog, a taj dan preuzeli su partizani. U cijelom ratu saveznici su prema informacijama koje je uspjela naći autorica knjige “Angloamerička bombardiranja Hrvatske u Drugom svjetskom ratu”, u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, napali grad 37 puta. Samo jedan od udara bio je usmjeren na okolicu. Poginulo je 320 civila i 17 vojnika. Šibenik unatoč izbačenoj velikoj količini bombi nije bio razoren kao Zadar jer je zbog konfiguracije primarnog cilja, njegove luke, mnogo bombi završilo u moru.

Zadar je za njemačku vojsku bio izuzetno važan. Zadatak tamo raspoređenih snaga bio je spriječiti eventualno savezničko iskrcavanje te pružiti bočnu zaštitu njemačkim postrojbama koje se povlače iz Grčke i Albanije te onima na Balkanu. Osim toga 1943., nakon ulaska u grad, njemačka ratna mornarica premješta pomorsko zapovjedništvo iz Splita u Zadar. S obzirom na stratešku važnost grada njemačka vojska u Zadar ulazi i prije pada Italije. Već u kolovozu u Zadar je brodom stiglo 200 njemačkih vojnika. Stratešku važnost grada znaju i u savezničkom zapovjedništvu te kreću u žestoke zračne napade na grad. Prvi veći zračni napad izvršen je 2. studenoga 1943. godine, kada je među ostalim objektima razoren dom za nezbrinutu djecu.

U tom napadu poginule su 163 osobe, a 260 ih je ranjeno. Slijedili su veliki napadi 28. studenoga te 16. i 30. prosinca iste godine. Savezničke zračne snage u ovom bombardiranju nisu previše marile za civilno stanovništvo te su tzv. tepih-bombardiranjem uništavani cijeli stambeni blokovi. Najteže je stradalo središte grada, oko Foruma i Kalellarge. Posebno žestok na pad dogodio se 16. prosinca 1943., kada je u napadu na grad sudjelovalo 50 američkih bombardera B-25 koji su bacili 90 tona bombi na sam centar grada. Pritom je poginulo oko 200 ljudi.

Zračni napadi trajali su nešto manje od godinu dana, a prema nekim procjenama na grad je u to vrijeme izbačeno oko 400 tona eksploziva. Sam grad i okolica u tom razdoblju napadnuti su 54 puta. Srušeno je oko 60 posto povijesne jezgre grada, a procjenjuje se da je u tim napadima poginulo od 500 do 1000 osoba. Za razliku od Splita i Dubrovnika, Zadar je pretrpio znatno veća razaranja. Prije svega zbog toga jer su se zadarska luka i sva pristaništa nalazila u najužem centru grada, a bili su glavna meta bombardiranja. To je za sobom povlačilo velika razaranja civilnih objekata. Split i Dubrovnik u tom su kontekstu bili u boljem položaju jer su njihove luke bile udaljene od gradskog središta.

zara_554567S0

izbenik2_554563S0

zemunik2_554516S0

zemunik__554552S0

strazajpg_554569S0

Izvor: Jutarnji list