CIPAR JE OPASAN PRESEDAN ZA EU Hoće li Europska unija i u drugim članicama novcem štediša spašavati banke

Cipar je ionako članica EU puna presedana koja u mnogo čemu komplicira neke zajedničke politike Europske Unije poput procesa proširenja, vanjske i sigurnosne politike i odnosa s NATO-om. Jedina je država koja je primljena u članstvo u EU, a čija vlada ne obnaša vlast na čitavom teritoriju. Sada, nakon odluke ministara financija eurozone da kao uvjet za davanje pomoći za spas ciparskih banaka nametnu jednokratne poreze na štedne uloge, Cipar postaje jedina država u EU u kojoj se dovodi u pitanje zajamčena sigurnost bankovnih depozita.

Porez od 6,75 i 9,9 posto
EU je u petak kasno navečer odobrio Cipru pomoć od 10 milijardi eura, 7 milijardi manje nego što je Cipar tražio, ali je od Ciprana zatraženo da snose teret spašavanja banaka. Oni koji imaju do 100.000 eura štednje, platit će jednokratni porez od 6,75 posto, a oni koji imaju više – 9,9 posto. Sporazum EU, MMF-a i Cipra nije objavljen, no BBC prenosi da će se štedišama oduzeti novac pretvoriti u dionice banke u kojoj drže štednju.

Bez sudjelovanja Cipra i štediša u paketu EU ne bi pristao pomoći. Njemačka i Nizozemska jasno su rekle da više nemaju razumijevanja za spašavanje banaka u državama gdje se neodgovorno posluje a da teret ne podijele i same te države. I potpredsjednik EK za financije Olli Rehn rekao je da je ovo bio jedini mogući kompromis.

Međutim, kako neslužbeno priznaju i neki diplomati u Bruxellesu, ova bi se odluka mogla pokazati kontroverznom , pa čak i pravno upitnom. Prvi put se u jednoj državi Europske Unije dogodilo da građani nemaju pristup svom novcu i ne mogu njime upravljati. To se dogodilo nakon što je Cipar poduzeo mjere za sprječavanje elektronskih transakcija tijekom produljenog vikenda kako se ne bi dopustilo masovno prebacivanje novca s računa iz tih banaka u inozemstvo. Ponedjeljak je još neradni dan na Cipru, a do sutra bi odluka trebala biti potvrđena u ciparskom parlamentu i stupiti na snagu prije nego što se banke otvore. To je bio razlog što su se stvorile gužve ispred bankomata na Cipru jer su mnogi građani pokušali spasiti barem male svote od oporezivanja. U EU nisu sigurni što bi se dogodilo kada bi se građeni žalili sudu zbog toga što tri dana nisu imali pristup svojim računima.

Posebne veze s Rusijom
Drugi negativni efekt koji bi ova odluka mogla imati je nepovjerenje u banke unutar eurozone, jer bi građani mogli početi povlačiti depozite. Cipar je imao posebne odnose s Rusijom, pogotovo do nedavnih izbora, dok je na vlasti bila komunistička vlada. Zbog toga su neki zapadni mediji postavljali pitanje je li Cipar “ruski trojanski konj u EU”. Prije EU pomogla im je Rusija s 2,5 milijardi eura kredita. Cipar je čak jedan od najvećih investitora u velikoj Rusiji – novcem ruskih oligarha koji se tako vraća kući.

Nisu šokirani samo Rusi: na Cipru živi više od 60.000 Britanaca te još blizu 4000 britanskih vojnika. Procjenjuje se da Britanci imaju više od 2 milijarde eura u ciparskim bankama. Britanski ministar financija George Osborne najavio je da će britanska vlada obeštetiti britanske službenike i vojnike, pa se izložio kritikama da London time zapravo spašava eurozonu iako je obećao da u tome neće sudjelovati.

Novom predsjedniku Cipra Nicosu Anastasiadesu, koji dolazi iz desnog centra, neće biti lako uvjeriti parlament da prihvati odluku Bruxellesa, a bez toga Cipru prijeti još veća financijska kriza. Rasprava u parlamentu odgođena je za danas.

Ili sporazum ili bankrot već sutra, u utorak
– Sad je poljuljano povjerenje u Cipar kao mjesto gdje možete čuvati svoj novac – izjavio je Anatolij Aksakov, predsjednik Udruženja regionalnih banaka Rusije za agenciju Interfaks. Ovisno o procjenama, Rusi drže u ciparskim bankama od 20 do 35 milijardi eura. Aksakov smatra da će se taj novac sada vratiti u Rusiju. Predsjednik Cipra Nicos Anastasiades kaže da nisu imali izbora. Da nisu pristali, u utorak bi banke proglasile bankrot jer im je Europska centralna banka odbila dalje pomagati. Sporazum mora potvrditi ciparski parlament, no pitanje je ima li predsjednik većinu, jer opozicija izražava šokiranost i zgroženost potpisanim uvjetima.

Izvor: Jutarnji list