Kapital u ratu za vodu: Njemačka vodu izbacila s liste ljudskih prava, Hrvatsku pritišće EK

Unatoč katastrofalnim rezultatima privatizacije vodoopskrbe diljem svijeta, Europska komisija taj resurs i dalje ‘gura’ u privatne ruke na području cijele EU. Ekonomski ucijenjena Hrvatska, prebogata vodom, nova je meta.

Nakon što je većina zastupnika Bundestaga podigla ruku za zakon kojim je doslovno pregažena Opća Deklaracija o ljudskim pravima ( koju je još 1948. donio UN) te je pravo na vodu izbačeno s popisa temeljnih ljudskih prava, širom su otvorena vrata multinacionalnim korporacijama da krenu s preuzimanjem tog sektora, u Njemačkoj i u cijeloj Europskoj uniji čija bi članica uskoro trebala postati i Hrvatska.

Europska komisija objavila je naime kako želi privatizirati vodoopskrbu na području cijele Unije.

– To znači da nas u skoroj budućnosti čeka poskupljenje pitke vode za 100, 200 ili 300 posto, ili koliko već privatni distributer želi i smatra ‘nužnim’ kako bi napunio svoje džepove ekstra-profitom – upozorio je povjesničar i germanist prof. Goran Jurišić na portalu Tinolovka.

Tko tu cijenu neće moći platiti, slobodno će umrijeti od žeđi jer mu voda, kao temeljno ljudsko pravo, više neće biti zagarantirana.

– Ovo je početak kraja civilizacije kakvu poznajemo. Nakon ovoga biti će svima jasno da je i u Hrvatskoj famozni Zakon o strateškim investicijama samo jedan dio dijaboličnog plana svih onih koji plaćaju veliku većinu europskih vlada, dakle svojih vazala. Još nismo ušli u pakao iako smo prvi pred vratima – komentirali su na svome Facebook profilu pripadnici pokreta Occupy Croatia.

Sada je jasno zašto Vlada gura Zakon o strateškim investicijama

Sada je jasno da je najvjerojatnije pod pritiskom Europske komisije i ucjenom ulaska u EU, bivša Vlada krajem mandata pokušala izmjenama Zakona o vodama i financiranju vodnog gospodarstva Hrvatske vode pretvoriti u profitno društvo. Javni pritisak i gubitak izbora to je nasreću spriječio. Nova koalicijska vlada krenula je međutim istim smjerom samo zaobilaznim putem. Prema predloženom Zakonu o strateškim investicijama, Vlada bi svojom odlukom mogla jednostrano ukinuti vodnim bogatstvima status javnog dobra. Njihovim vlasnikom mogao bi postati svaki investitor koji na račun Republike Hrvatske uplati određeni iznos novca koji ne smije biti manji od 150 milijuna kuna.
Što je to nego privatizacija vodnih resursa zemlje po principu kojeg gura Europska komisija?

– Gdje god je vodoopskrba u Europi privatizirana, građani su imali loša iskustva – kaže Hans-Joachim Reck, izvršni direktor Udruženja komunalnih poduzeća u Njemačkoj i navodi primjer Pariza, u kojem je vodoprivreda ponovo (nakon privatizacije) vraćena u sklop javnog sektora – upravo zbog manjkave kvalitete vode.

Privatizacija pa poskupljenje 30 posto

I Mathias Ladstätter, stručnjak za vodoprivredu i suradnik sindikata Verdi navodi primjer Berlina, gdje je jedan dio sektora krajem 90-tih godina privatiziran. Svi su očekivali da će privatizacija dovesti do nižih cijena. Dogodilo se potpuno suprotno, cijene su u glavnom gradu Njemačke konstantno rasle.

– Do današnjeg dana su usluge u tom sektoru poskupjele za više od 30 posto. Od toga najmanje šest do deset posto predstavlja čisti profit od privatizacije, od koje u vodoprivredi Berlina nije ostalo ništa. Umesto da vode računa o infrastrukturi vodovoda, poduzeća su brinula o profitu – upozorava Ladstätter.

Najekstremniji slučaj neuspjele privatizacije vodovoda je prema mišljenju Evelyn Gebhardt, zastupnice Socijaldemokratske stranke u Europskom parlamentu, grad London. Tamo je oko 40 posto raspoložive vode završavalo u zemljištu, jer nadležno poduzeće nije htelo investirati u zamjenu vodovodnih cijevi.

Privatizacija vodnih resursa uvjet za financijsku pomoć

Knjiga ‘Ratovi za vodu’ indijske fizičarke i aktivistice Vandane Shive puna je jezivih primjera privatizacija vodoopskrbe koja je od strateške važnosti za svaku državu koja hoće biti suverena, a ne privjesak korporacija. Od Hondurasa, Gvatemale, Nikaragve i Bolivije preko Šri Lanke i drugih azijskih država pa do europskih država, u knjizi se iz stranice u stranicu nižu primjeri kriminalne privatizacije i izdaje javnog interesa.

Unatoč tome, Europska komisija članicama eurozone u dužničkim problemima davanje financijske pomoći uvjetuje privatizacijom vodnih resursa. Skupine civilnog društva pisale su povjereniku Oliju Rehnu da zahtijevaju da se zaustavi ‘daljnji pritisak za nametanjem privatizacije voda’ Grčkoj, Portugalu i drugima jer EK time krši ključne članke Ugovora o EU-u.

– Ovo pokazuje kako je EK izgubio dodir sa stvarnošću – ocijenila je nedavno Gabriella Zanzanaini, direktorica za Europske poslove za hranu i vodu.

Pritisak Europske komisije za privatizaciju vodnih resursa zanemaruje činjenicu da privatizacija vode nije postigla rezultate u Europi i diljem svijeta. Već spomenuti Pariz i mnogi drugi gradovi su nedavno svoje vodne usluge vratili pod ovlast gradova i općina zbog negativnih iskustava s privatizacijom. Nizozemska vlada je 2004. donijela zakon kojim se zabranjuje privatizacija vodoopskrbe, a talijanski Ustavni sud donio je odluku da će svaki budući pokušaj privatizacije javnih usluga biti neustavan.

Na meti korporacija: Po vodnim zalihama Hrvatske je treća u Europi
UNESCO-vo izvješće o vodnim zalihama iz 2007., provedeno u 188 zemalja svijeta, smješta Hrvatsku na visoko treće mjesto u Europi po vodnim zalihama. Ispred naše zemlje samo su Norveška i Island. Na svjetskom nivou Hrvatska također dobro stoji. Uspjela se plasirati među 30 najbogatijih svjetskih zemalja, što se vode tiče.
Hrvatska prema tom izvješću raspolaže sa 32.818 prostornih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku, a osim toga jedna je od rijetkih zemalja koje svojim građanima osiguravaju pitku vodu sustavom javne vodoopskrbe.
Prosječna potrošnja vode iz vodovoda iznosi 138 litara po stanovniku dnevno. Po regijama, najbolja je situacija je u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, gdje mreža vodoopskrbnih sustava pokriva čak 97 posto područja.

Izvor: dnevno.hr