Grad Zadar trećim mijenjanjem Odluke o komunalnom doprinosu dodatno olakšava legalizaciju bespravnim graditeljima, želeći dati poticaj masovnijoj legalizaciji i sređivanju stanja u prostoru. Istodobno, otvorene su čak i dvojbe o ustavnosti ovakvog postupka, s obzirom na nepravdu koja se velikim financijskim popustima bespravnim graditeljima čini prema “pravnim” graditeljima.
Nepravda prema časnima
− Nebitno je radi li se o dodvoravanju biračima, ali ovom se odlukom ide dalje od prvotnog smisla Zakona o legalizaciji. Ako bespravni graditelji sada plaćaju 13 kuna komunalnog doprinosa po kubiku, a legalni 64, postavlja se pitanje može li se ovu odluku oboriti na Ustavnom sudu.
Čini se nepravda prema svim čestitim i poštenim građanima koji cijeli život uredno plaćaju svoje obveze, a mi imamo razumijevanja i opraštamo onima drugima, među kojima su i vlasnici ogromnih kuća koji mogu i prodati jedan kat i platiti legalizaciju − rekla je Omerka Šarić (SDP), smatrajući novi popust “proizvodnjom nepravde”. Nezavisni vijećnik Željko Predovan misli da su zadarski bespravni graditelji sve sretniji i sretniji, što otvara problem s ljudima koji su platili punu cijenu za svoju gradnju.
− Svojedobno sam predlagao plaćanje na rate, ali mislio sam da će platiti onoliko koliko su plaćali i legalni graditelji. Ovako imamo mimoilaženje prava i pravde − kazao je Predovan.
Gradonačelnik Zvonimir Vrančić tvrdi da su građani previše osiromašeni da bi platili troškove legalizacije, te da je gradskoj upravi trebalo vremena da shvati da zamišljena prosječna kuća nema 600 kubika, nego 1200, pa se novim popustima uvažilo tu spoznaju s terena.
Sukob pravde i prava
− Svjestan sam sukoba pravde i prava, a nastojali smo biti što pravedniji i većini ljudi omogućiti legalizaciju, koja je sada u okviru njihovih mogućnosti − rekao je Vrančić i odgovorio na pitanje smatra li da bi ova odluka pala na Ustavnom sudu.
− Pitanje je bi li pao i cijeli Zakon o legalizaciji! I što bi se moglo reći za one općine i gradove u kojima se u legalizaciji pravi razlika između domicilnog i ostalog stanovništva. Kako bi tek to prošlo na Ustavnom sudu − rekao je Vrančić.
Izvor: SD
