fbpx

Za branje šparoga treba imati dozvolu?

Uprave šuma koje same propisuju cjenike za ovaj slučaj uvele su namet

Kao i svake godine, jedan od prvih vijesnika proljeća u novinama rasprave su o kažnjavanju branja proljetnica (visibabe, zvončići…) i naplaćivanju branja šparoga (ili šparuga). Iako teče šesta godina otkako je na snazi Pravilnik o sporednim šumskim proizvodima, koji propisuje da za branje šparoga i vikendaši moraju izvaditi posebnu dozvolu, ove godine dodatne je probleme izazvala najava iz Uprave šuma iz Buzeta da će nakon branja skupljači šparoga dodatno plaćati 50 lipa po ubranom komadu.

Stručak zlata vrijedan

U prijevodu, to bi značilo da za jedan pristojan stručak (ili mac) od kojeg se može prirediti fritaja (kajgana) za dvije osobe treba već u šumi izdvojiti 15 kuna. Po kojoj bi se cijeni takve šparoge mogle prodavati na tržnicama u Zagrebu zasad se može samo nagađati.

Kako doznajemo u Hrvatskim šumama, u slučaju šparoga na snazi je Pravilnik o sporednim šumskim proizvodima koji propisuje i plaćanje dozvola za skupljanje gljiva i ljekovitog bilja, branje sjemena i plodova, skupljanje žaba i puževa…

Uprave šuma na priobalnim područjima gdje rastu šparoge same propisuju cjenike i određuju naknadu. Protiv ovog pravilnika i jesenas su se zbog naplaćivanja branja gljiva pobunili ljubitelji prirode, ali znatan dio skupljača gljiva koji imaju registriran obrt ili su ovlašteni skupljači ovu naknadu plaća svake godine. Dodatni nesporazum ove godine izazvala je jučerašnja obavijest Državnog zavoda za zaštitu prirode u kojoj se navodi kako šparoge koje u šumama beru vikendaši nisu zaštićene i za branje ne treba posebna dozvola.

– Vrsta koja se koristi za jelo i bere za prodaju oštrolisna je šparoga (Asparagus acutifolius L.) koja nije zaštićena vrsta te za njezino skupljanje nije potrebno ishoditi dozvolu Uprave za zaštitu prirode. Zbog toga se ne izdaju dopuštenja za njezino skupljanje niti Inspekcija zaštite prirode provodi nadzor, navodi se u obavijesti Državnog zavoda za zaštitu prirode. Ne treba njihova dozvola, ali…

– Neovisno o dopuštenju za skupljanje samoniklih zaštićenih biljaka u komercijalne svrhe koje izdaje MZOIP, na području državnog zemljišta kojim gospodare Hrvatske šume naplaćuje se naknada za skupljanje sekundarnih šumskih proizvoda – kaže Vida Posavec Vukelić, voditeljica Odjela za divlje i udomaćene svojte i staništa DZZP-a.

Kumice u ilegali

No ova obavijest pokazala je da su na tržnicama u prekršaju kumice iz Zagorja koje posljednjih godina sve češće prodaju tzv. bljušt koji raste u kontinentalnim šumama. Bljušt ili kuka (Tamus communis L.) zaštićena je vrsta, što znači da za ovu vrstu vrijede ista pravila kao i za zaštićene proljetnice. Ne smiju se brati, a kazne za branje i prodaju vrlo su visoke.

Izvor: Jutarnji list