fbpx

Nikad više bačenih glasova: Skoro trećina glasova strankama koje ne prelaze izborni prag

Porast se može tumačiti i ležernijim pristupom glasanju zbog čega se na listiću češće zaokružuje ona stranka ili lista koja ima male ili nikakve šanse da ostvari izborni uspjeh. Međutim, porast se može tumačiti i povećanjem nepovjerenja u velike stranke

Najniži odaziv u povijesti višestranačkih izbora i najveći broj propalih glasova dvije su bitne statističke značajke izbora zastupnika iz Hrvatske u Europski parlament.
Na izbore se odazvalo samo 20,84 posto upisanih birača. Da nema novog Zakona o registru birača na temelju kojega je popis birača bitno smanjen, za više od 760.000 birača, odaziv bi bio oko 17,2 posto.

Broj birača koji svoj glas daju strankama ili koalicijama koje ne uspijevaju prijeći izborni prag dosegao je rekordnih 29,3 posto. Porast se može tumačiti i ležernijim pristupom glasanju zbog čega se na listiću češće zaokružuje ona stranka ili lista koja ima male ili nikakve šanse da ostvari izborni uspjeh. Međutim, porast se može tumačiti i povećanjem nepovjerenja u velike stranke i pokušaj traženja nekog novog političkog aktera.

Na parlamentarnim izborima 1992. godine nezastupljeno je ostalo tek 15,9 posto birača koji su izašli na izbore, odnosno njih 428.578. U sljedeća tri izborna ciklusa udio nezastupljenih birača je rastao, a do danas je gotovo udvostručen. Na parlamentarnim izborima 1995. godine takvih je birača bilo 13,96 posto (349.058) i to su bili izbori s najmanje propalih glasova.

Izborima 2000. godine, bez obzira na njihovu važnost, birači su u 10 izbornih jedinica prišli nešto ležernije, istina povećan je i broj izbornih sudionika u odnosu na rane dane višestranačja u Hrvatskoj, i nezastupljenih je bilo 17,29 posto, odnosno 487.937.

Prvi je put više od petine glasača ostalo bez svog predstavnika u parlamentu 2003. godine (22,8 posto). Tada je po prvi put zabilježeno više od pola milijuna onih koji su svoj glas dali neuspješnim listama. Zabilježeno ih je 562.710. Izbori u studenom su otklon od uobičajenoga. Riječ je o jedinim izborima nakon 1995. godine na kojem broj nezastupljenih nije povećan nego smanjen.

Postotak nezastupljenih tada je bio 17,09 posto, što odgovara istom podatku s izbora 2000. godine, a u apsolutnoj brojci riječ je o 406.881 biraču. Novi rekord bilježi se na zadnjim parlamentarnim izborim kada po prvi put više od četvrtine glasača bira opciju koja ne osvaja dovoljan broj glasova za ulazak u parlament. Takvih je tada bilo 25,74 posto, a postignut je rekord i u apsolutnoj brojci – 600.294 u deset izbornih jedinica.

Izvor: Novi list