Nije trebalo dugo da se jezikoslovci ponovno zarate zbog jezičnih pitanja, ovaj put nakon objave nacrta novoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Tjedan dana nakon što je predstavljena radna verzija i otvorena javna rasprava, oglasili su se jezikoslovci HAZU. Razred za filologiju uputio je otvorenu izjavu u kojoj se pitaju: “Komu treba povratak na metode uređivanja jezika iz doba Khuena-Héderváryja?”
U izjavi koju je potpisao tajnik toga razreda August Kovačec akademici ističu kako se izradom novog pravopisa unosi novi nemir i nestabilnost u jezična pitanja, da ocjena o neriješenim pravopisnim pitanjima nije utemeljena te kako je niz jezičnih i pravopisnih pitanja bio na najboljem putu stabilizacije i rješavanja bez nasilnoga nametanja.
Desna struja
August Kovačec ističe kako su se o izjavi izjasnili svi prisutni članovi Razreda za filologiju. O tome hoće li, pak, jezikoslovci iz Akademije sudjelovati u raspravi odlučit će, napominje, svaki od njih za sebe, a on je svoje komentare već poslao Institutu. Jezikoslovci iz HAZU nerijetko se svrstavaju u tzv. desnu struju, koja je prošlih godina najviše pozornosti dobivala na inzistiranju da se, npr., piše “ne ću”, kako je predlagalo Vijeće za normu pod vodstvom Radoslava Katičića. Jezikoslovac Stjepan Damjanović rekao je kako je glasao za izjavu Razreda i da se s njom slaže. Ranko Matasović komentirao je da je član Razreda te kako se u izjavi navodi što je odlučeno. Kovačec je, pak, na pitanje neće li se ovom izjavom priča o pravopisu ponovno svesti na dvojbe uz koje se nužno veže ideologija, izjavio: – To su pitanja oko kojih je napravljena medijska lakrdija kako bi se zabavio narod koji nema što jesti. O svim tim pitanjima vrlo se lako možemo dogovoriti. Ako netko jako žali za novosadskim pravopisom, neka piše “neću”, ali onaj tko tako ne misli, valjda može pisati i “ne ću”.
Razlika između Vijeća za jezik prethodne Vlade i inicijative za izradu novog pravopisa aktualne Vlade, dodao je, u tome je što je nekadašnje Vijeće bilo sastavljeno od neistomišljenika koji su se dogovarali konsenzusom i raspravljali o svemu.
Redoviti sastanci
– Istomišljenici se lako dogovore. Nije istina da se Vijeće nije redovito sastajalo, sastajalo se najmanje jednom godišnje. Jezikoslovci iz Instituta koji su radili na nacrtu novog pravopisa odmah su odgovorili akademicima.
U zajedničkoj izjavi Uredničkog vijeća i autora tvrde kako ne prihvaćaju navode da njihov pravopis unosi novi nemir i nestabilnost u jezična pitanja.
Raslojavanje govornika
– To bi, naime, podrazumijevalo da je do 15. travnja 2013., kad je predstavljena inačica za javnu raspravu, u jezičnim pitanjima postojao mir i stabilnost. Da je bilo tako, ne bi postojao očit jaz između rješenja propisanih u dosadašnjim službenim i neslužbenim pravopisima…
U svojoj izjavi podsjećaju na to da je posljednja sjednica Vijeća za normu bila u listopadu 2006., i da se u prošlih gotovo sedam godina ni na koji način nije mogao steći dojam da su se stvari u jeziku i pravopisu bile počele sređivati. “Upravo suprotno, došlo je do još većega raslojavanja govornika hrvatskoga jezika, a zbunjenost profesora i učenika kulminirala je višestrukim dopisima Društva profesora hrvatskoga jezika, u kojima se traži žurno propisivanje jedinstvene pravopisne norme”.
Štetan čin
Ravnatelj Instituta Željko Jozić kaže kako ovakvu reakciju jezikoslovaca iz HAZU nije očekivao.
– Očekivao sam od Razreda za filološke znanosti, kao starijih kolega, stručnjaka bogatog iskustva i znanja, da nam pomognu u tome kako bi ovaj pravopis bio što bolji, a ne da govore kako se radi o štetnom činu.
Što misle akademici:
1 Ocjena o neriješenim pravopisnim pitanjima nije utemeljena jer su na osnovi zaključaka Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika već objavljena dva pravopisa usklađena s njima i niz publikacija i udžbenika, kao i školski normativni rječnik.
2 Niz jezičnih i pravopisnih pitanja bio je na najboljem putu stabilizacije i rješavanja bez nasilnoga nametanja. Ocjene o nesređenosti pravopisnih pitanja, kao i poticaj za izradu drugačijega pravopisa tu stabilizaciju ometaju.
Izvor: Jutarnji list
