Linić iza zatvorenih vrata presudio: HBOR-ov kredit za Šegona nije sporan!

Tri sata je trajala sjednica Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) na kojoj je glavna tema bio kredit Branka Šegona, pomoćnika ministra financija Slavka Linića. Nadzorni odbor, u kojem šefuje Linić, na kraju je zaključio kako oko Šegonovog kredita baš ništa nije bilo sporno.

Kredit je Šegonovoj tvrtki Facta Vera dodijeljen legalno i to je bila ispravna odluka HBOR-a, poručio je Linić nakon sjednice koja nije bila otvorena za javnost. Sjednica NO-a HBOR-a započela je u 14 sati, a Linić je nakon sjednice priopćio javnosti da je njegov pomoćnik kredit dobio u skladu s važećim odredbama zakona.

“Nadzorni odbor je primio na znanje informacije uprave”, rekao je Linić, te dodao da je ovo sada, što se tiče procedure HBOR-a, “završena točka”.

Maras: Bilo je odstupanja, ali uprava HBOR-a je procijenila da Šegonu treba dati kredit

Od deseteročlanog Nadzornog odbora očekivalo se da razjasni je li obiteljska tvrtka Šegonovih Facta Vera dobila povoljniji kredit nego je mogla prema redovnim HBOR-ovim uvjetima. S ocjenom da je sve bilo po propisima složio se i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras koji je i zatražio nadzor nad namjenskim trošenjem sredstava koje je njegovo ministarstvo dalo Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj.

Maras je također kazao da je NO od uprave dobio informacije prema kojima je Šegonu trebalo dati kredit. Novinari su Marasa upitali znači li to da je u kreditu za Šegonovu tvrtku sve čisto.

“Uprava je utvrdila da postoje određena odstupanja od standardnih programa i uvjeta poslovanja, odnosno davanja kredita, ali je procijenila da kredit treba dati. Moram vjerovati upravi da je to standard prema kojem oni rade, ali činjenica je da bi trebalo biti manje iznimaka, odnosno da se moraju znati kriteriji prema kojima kredit ide, a prema kojima ne ide. To je moj osobni stav, ali oni su rekli da je to način na koji rade i nemam razloga ne vjerovati da nisu postupali po pravilima i proceduri po kojima rade i inače”, rekao je Maras.

Dodao je i da osobno u takav kredit nikad ne bi ušao jer “političar između sebe i svog biznisa mora imati dva metra armiranog betona”. Otkrio je i da se na sjednici razgovaralo o tome trebaju li krediti HBOR-a biti transparenti. O tome će se, kaže Maras, sigurno još raspravljati kako na Nadzornom odboru HBOR-a, tako i na Vladi.

Šef uprave HBOR-a priznao da namjena kredita nije bila u skladu s programom kreditiranja

Ovakvu odluku NO HBOR-a donio je usprkos priopćenju u kojem je i šef uprave te banke Anton Kovačev prije nekoliko dana priznao da namjena Šegonovog kredita nije u potpunosti bila u skladu s kreditnim programom Turizam.

“Kreditni program Turizam bio je podloga za dodjelu kredita, namjena nije bila u potpunosti u skladu s programom, ali je bila u skladu s općim uvjetima kreditnog poslovanja koji su dopuna svakog programa kreditiranja i temeljem kojih je omogućena refundacija za već izvršena plaćanja”, poručio je tada Kovačev.

Također, Kovačev je priznao da je Šegon kredit od HBOR-a prvi put tražio još 2008. godine. Tada je odbijen jer, prema objašnjenju Kovačeva, HBOR 2008. zbog krize nije raspolagao dovoljnom količinom sredstava. S druge strane, 2012. godine, kada je SDP već došao na vlast, kriza im više nije predstavljala problem.

Maras uoči sjednice Nadzornog odbora HBOR-a: Kredit Šegonu je osjetljivo političko pitanje

Iako uoči sjednice NO-a HBOR-a nije htio ulaziti u srž problema, odnosno odgovoriti direktno na pitanje je li Šegon trebao ponuditi ostavku, Maras je jasno poručio što misli kada netko, tko uđe u političke vode, traži kredit od države.

“Tko ima svoj privatni biznis i ulazi u politiku, on bi trebao iz biznisa izaći i na najtransparentniji mogući način to objaviti. Ne kažem da bi ljudi trebali zapaliti sve ono što su izgradili do trenutka kada su ušli u politiku, ali se mora maknuti privatno od javnoga kada se bavite politikom. To je vrlo jasna poruka”, izjavio je Maras.

Ministar Gordan Maras očekuje saznati sve o slučaju koji je, kaže za MS, opravdano privukao veliku pozornost javnosti.

”Još ću jednom podsjetiti da je taj kredit odobrila Uprava HBOR-a i da je ona najrelevantnija odgovarati na informacije. No, obzirom da sam član NO-a, naravno da me to zanima, to je osjetljivo političko pitanje, i da ću se na taj način postaviti na sjednici NO-a. Želim se do u detalje upoznati sa slučajem i čuti obrazloženje Uprave s jasnim i transparentnim odgovorima”, rekao je ministar poduzetništva i obrta.

Upravo netransparentna komunikacija, odnosno oglašavanje o slučaju Šegon isključivo priopćenjem i tek nakon nekoliko dana, jedna je od glavnih Marasovih zamjerki Upravi HBOR-a. ”Takvo skrivanje sigurno neće pomoći osjećaju da građani RH misle da se u HBOR-u radi najtransparentnije moguće. Što se tiče samih objava kredita, moj stav je poznat. Nema bankarske tajne kad se radi o subvencioniranoj kamati. HBOR mora javno objavljivati svoje kredite”, poručuje Maras.

U međuvremenu, u obranu kolege Linića, koji o kreditu svog pomoćnika tvrdi, sve je čisto, Maras ponavlja da je o kreditu odlučila Uprava. ”Znači, meni je nevjerojatno da ministri odgovaraju za posao koji je radila Uprava HBOR-a”, zaključio je Maras uoči sjednice.

Linić uz Šegona

Ministar financija Slavko Linić i dalje stoji uz svog pomoćnika Branka Šegona. Tvrdi da je sve bilo po zakonu, pa i dobiveni krediti. “Ono što su moja saznanja oko sukoba interesa, s obzirom da je postupio po zakonu, smatram da ga nema”.

Cijela ova priča otvorila je i pitanje sukoba Marasa i Linića. “Radi se o našem sukobu koji ne bih komentirao jer nije potreban u poslovima koje obavljam”, istaknuo je Linić dok je Maras zaključio: “Što se tiče sukoba, nema nikakvog, barem što se s moje strane tiče”.

Povlašteni kredit iskoristili za povrat dotadašnjeg nepovoljnog kredita i dugova

Podsjetimo, Šegonovi su u 2012. godini od HBOR-a dobili kredit u iznosu od čak 31 milijun kuna na 17 godina, uz poček od 4 godine i 13 godina otplate, s kamatnom stopom od svega 3 posto za 5 milijuna kuna te 5,74 posto za dio od 26,4 milijuna kuna.

Spomenimo i kako je, suprotno uvjetima, od 31,3 milijuna kredita skoro 30 milijuna otišlo za povrat dotadašnjeg nepovoljnog kredita i dugova koje su imali Šegonovi: 24,4 milijuna kuna bilo je za zatvaranje kredita u Hypo banci, 4 milijuna kuna za podmirenje dospjelih obaveza – neplaćenih kreditnih rata ili obveza prema dobavljačima, dok je milijun kuna otišlo na plaćanje jedne već obavljene građevinske usluge. Tek je milijun i pol kuna iz kredita namijenjeno za uređenje kupališta Vranac, za koje je tvrtka i dobila i državnu potporu od 40 tisuća kuna Ministarstva turizma.

Izvor: Index.hr