fbpx

Šeks: Hrvatska ne bi trebala bezrezervno podržavati Srbiju

Argumente pravnog tima Srbije, koji u Haagu iznose svoju tužbu za genocid protiv Hrvatske, Vladimir Šeks nazvao je šupljim pseudoargumentima. Kaže da su njihove teze tek kula u pijesku zbog koje bi Hrvatska trebala razmisliti o svojoj podršci Srbiji na putu prema Europskoj uniji
Srpski pravni tim u Haagu u petak ima posljednji dan za iznošenje svoje pravne argumentacije u protutužbi za genocid protiv Hrvatske. Tvrde da je SAO Krajina bila legitimna tvorevina i da su Hrvati podigli ustanak za rušenje Jugoslavije. Na temelju Brijunskih transkripata tvrde da je Oluja bila akcija kojoj je namjera bila genocid nad Srbima iz Hrvatske.

Vladimir Šeks, koji je od 1989. godine bio aktivni političar HDZ-a, zastupnik u Saboru i šef Kriznog štaba za Slavoniju i Baranju u petak je u Saboru komentirao srpsku protutužbu.

‘Ovo je najslabiji dan srbijanskog pravnog tima s najslabijim šupljim argumentima, pseudoargumentima, jer sve prave i političke činjenice demantiraju ove navode’, rekao je Šeks.

Kaže da Srbi u Haagu tvrde zapravo da je Slobodan Milošević čuvao Jugoslavju, a da ju je Franjo Tuđman razbijao: ‘Već je odavno u novijoj povijesti utvrđeno kako se raspala Jugoslavija, i to je već pred Haagom utvrđeno da je Srbija s Miloševićevim režimom bila najodgovornija za razbijanje Jugoslavije.’

Tvrdnja da je SAO Krajina bila legitimna državna tvorevina je, kaže Šeks, osporeno i od strane UN-a. ‘Nijedna država, niti jedna međunarodna organizacija nije priznala legitimitet SAO Krajine, prema tome – to je argument iz očaja’, rekao je Šeks.

Upitan kako na srpsku argumentaciju utječe pravomoćna oslobađajuća presuda generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, Šeks kaže da ta presuda definitivno slabi srbijanske pozicije na sudu.

‘Isto je i s pozivanjem na brijunske transkripte, neke navodne izjave predsjednika Tuđmana i sve što je vezano za Oluju. To je već pravomoćni judikat Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu izražen kroz oslobađajuću presudu generalima. Prema tome, tu je njihova argumentacija kula u pijesku’, smatra Šeks.

On misli da je protutužba Srbije rezultat potrebe da se tek toliko odgovori na hrvatsku tužbu: ‘Pokušava se parirati hrvatskoj tužbi za genocid. Vrlo su tanki i slabi argumenti Srbije, posebno kad idu s time da je ova Hrvatska slijednik NDH, premda u svijetu, ne samo po hrvatskom Ustavu, to ne stoji. Hrvatska nije pravni slijednik NDH i ne može Hrvatska odgovarati za režim ustaške NDH. To je jedan spin kojim se nastoji uporno zadnjih 70-ak godina hrvatski narod prikazati kao genocidni narod te računaju da bi to moglo izazvati neke sentimente kod sudaca. Sve u svemu – vrlo šuplja argumentacija.’

Šeks tvrdi da su zločini u Oluji bili pojedinačni zločini, a ne u režiji hrvatske državne politike: ‘Za razliku od Srbije u kojoj su zločini rezultat državne politike Srbije.’

Smatra apsurdnim to što Srbija na sudu osporava da je prije 1992. bila država. ‘Srbija je bila država kao ostale republike bivše Jugoslavije. To je izričito navedeno u Saveznom ustavu iz 1974. gdje su republike utvrđene kao države. Svi ti argumenti pravnog tima Srbije su na vrlo, vrlo staklenim nogama’, smatra Šeks.

Kaže da bi Hrvatska, bez obzira na obećanje da neće kočiti Srbiju na ulasku u Europsku uniju, trebala ipak preispitati taj stav: ‘Nakon ovakvog postupanja službene srbijanske politike, obrazloženja haške protutužbe, mislim da bi Hrvatska trebala tražiti jedno daleko odlučnije razjašnjenje i upozoriti Srbiju da podrška Hrvatske pri ulasku Srbije u EU nije apsolutno bezrezervna i da moraju revidirati svoje postupke i svoje izjave.’

Uvjeren je da protutužba Srbije u velikoj mjeri služi u dnevno-političke svrhe, ali Šeks sumnja i u ispravnost službene politike Srbije: ‘Postupanje Srbije u Haagu službena je politika Srbije. Ostaje se u starim mitovima da su svi drugi krivi, da je srpska politika nevina. Vidite da srbijanski pravni tim amnestira Miloševića. Milošević ispada junak, da je on zagovornik Jugoslavije, a Tuđman razbijač Jugoslavije.’

Šeks smatra apsurdnim to da se Srbija danas ograđuje od zločina JNA, dok si s druge strane uzima za pravo da procesuira hrvatske državljane zbog sumnje u zločine iz 1992. godine. Među traženim hrvatskim državljanima je i sam Vladimir Šeks.

Izvor: Tportal.hr