Turska potrošila trećinu deviznih rezervi na obranu valute, ali lira nastavlja padati

Dva dana prije ključnih lokalnih izbora turska lira je oslabila dodatnih dva posto, a panika na financijskom tržištu se nastavlja, unatoč velikim naporima vlasti da zaustave stanje zadrže pod kontrolom. Tijekom ožujka turska centralna banka potrošila je čak 10 milijardi dolara na obranu valute, što znači da je nestala gotovo trećina deviznih rezervi i sada su, procjenjuje Financial Times, na razini od 24,7 milijarde dolara.

Zabrinutost ulagača potaknula je upravo informacija o snažnom padu deviznih rezervi zemlje, ali i uputa vlasti domaćim bankama, premda neformalna, da strancima onemoguće pristup domaćoj valuti kako bi spriječili špekulativne operacije (short selling) na tržištu.

Višednevna nemogućnost pristupa likvidnosti na tržištu u Turskoj i Londonu mnogim je trgovcima otežalo zatvaranje pozicije pa su bili prisiljeni na prodaju druge imovine u Turskoj kako bi osigurali potrebnu gotovinu. No, kada je privremena zabrana ukinuta i likvidnost osigurana, lira je u četvrtak oslabila pet posto, burzovni indeks je pao šest posto, a prinosi na 10-godišnje obveznice dosegli su 20 posto. Velika nervoza na tržištu nastavljena je i u petak.

Govoreći za Bloomberg, Julian Rimmer iz londonskog Investec Banka je kazao da takav potez, kojim se dugoročni interesi zemlje žrtvuju za kratkoročne političke interese, nije nikad vidio u svojoj 21-godišnjoj karijeri.

No, ispred predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana su izbori na kojima će biti odlučeno hoće li njegova strana zadržati vlast u Ankari i Istanbulu, a on smatra da to određuje i njenu političku budućnost u cijeloj zemlji. Najnoviju krizu u zemlji on vidi tek kao zavjeru stranih ulagača, osobito onih iz SAD-a, pa je špekulantima poslao jasnu poruku da ih treba “disciplinirati”. Uz ostalo, turski regulatori počeli su istragu protiv američke banke JPMorgan kako bi vidjeli je li manipulira vrijednošću lire objavom posljednjih izvješća. No, to je samo izazvalo dodatnu nervozu ulagača koji smatraju da turska ekonomija, u kojoj ključne odluke donosi prredsjednik i njemu odani ljudi, u vrlo ozbiljnim problemima. Ozbiljna kriza počela je još prošle godine kada je lira izgubila trećinu vrijednosti, zemlja ima veliki deficit na računu platne bilance i velike potrebe za vanjskim financiranjem, pa ulagači ocjenjuju da bi se lako mogla naći u situaciju da ne može otplaćivati vanjski dug.

Ranko Berich, tržišni analitičar u Monex Europu smatra da bi Erdogan trebao prestati napadati strane ulagače i početi ih razuvjeravati. Problem za liru, smatra on, nije ponuda domaće valute na tržištu, niti su to špekulanti, domaći i strani, već su to događaji posljednjih tjedana koji su samo pogoršali ionako loše stanje ekonomije.

Iako je Erdoganova stranka AKP godinama bila zaslužna za prosperitet milijuna ljudi, veliko usporavanje ekonomije, poskupljenje hrane i rast nezaposlenosti, kao i nestabilnost valute, oslabili su potporu vodećoj Stranci pravde i razvitka.

Podaci središnje banke pokazuju da pritisak na valutu ne stvaraju samo strani ulagači, već i domaća javnost koja sve više mijenjati lire u dolare i eure. Stoga su osjetno porasli devizni depoziti stanovništva.

Gorak okus posljednje epizode u Turskoj, ocjenjuju međunarodni financijaši, mogao bi ostati dugo vremena, a to bi moglo otežati i oporavak turske ekonomije koja će teško funkcionirati bez priljeva deviza. Druga opcija, smatraju mnogi, je poziv MMF-a u pomoć.

Osim turske lire, teška vremena mogla bi zadesiti i britansku funtu. Zabrinuti da bi Velika Britanija mogla izaći iz EU bez dogovora i da je čekaju parlamentarni izbori, ulagali su nastavili prodavati imovinu u funtama koja je pala na najnižu razinu od svibnja 2017. godine. Taj trend slabljenja valute, vjeruju akteri na tržištu, mogao postati vrlo izražen.

Mark Mobius, jedan od vodećih investicijskih menadžera u svijetu koji je veći dio karijere radio za američki fond Franklin Templeton, smatra da bi izlazak Velike Britanije iz EU bez dogovora mogao dovesti do valutne krize te da bi zemlja mogla postala nalik “ekonomijama nastajućih tržišta”.

On smatra da je Velika Britanija do sada uživala niske kamatne stope i zbog toga što je bila dio EU, ali jednom kada više ne bude, rejting agencije će reći: “čekaj malo, više nije članica EU? Moramo im sniziti kreditni rejting”. Također, Mobis smatra da je Velika Britanija vrlo ranjiva na tržišnu paniku jer ima velike deficite proračuna i bilance plaćanja te visoku razinu duga.

Robin Bew, direktor u analitičkoj kući Economist Intelligence Unit, pak, ne slaže se da će Velika Britanija početi sličiti na nastajuće tržište, ali izglednim smatra da bi mogla postati poput Italije. To znači da je čekaju sporiji ekonomski rast, velike podjele između dobitnika i gubitnika, slabosti javnih financija i javnih službi.

Izvor: Novac.hr