DOKAZANA ZASTRAŠUJUĆA ISTINA O GLOBALNOM ZATOPLJENJU Siromašni će umirati, a bogati će postati još bogatiji. Ovo je budućnost

Temperature se možda povećavaju globalno, no posljedice su prilično različite za bogate i siromašne. Tijekom proteklih pola stoljeća, klimatske promjene povećale su nejednakost među zemljama, usporavajući rast najsiromašnijih zemalja, a istodobno dajući vjetar u leđa onima najrazvijenimima. Prema istraživanju Sveučilišta Stanford u Kaliforniji, jaz između najsiromašnijih i najbogatijih zemalja svijeta danas je oko 25% veći nego što bi bio bez globalnog zatopljenja, piše Danas.hr

Najteže su pogođene afričke zemlje u tropskim geografskim širinama, s tim da je BDP po glavi stanovnika Mauritanije i Nigera bio za 40% niži nego što bi bio bez povećanja temperature.

Indija – za koju MMF predviđa da će ove godine postati peta najveća svjetska ekonomija zbog globalnog zatopljenja imala je BDP po glavi stanovnika za 31% niži u 2010., navodi se u studiji. Broj u Brazilu – devetom najvećem svjetskom gospodarstvu – iznosi 25%.

S druge strane, prema studiji objavljenoj u Zborniku radova National Academy of Sciences, globalno zagrijavanje vjerojatno je doprinijelo BDP-u po stanovniku nekoliko bogatih zemalja, uključujući i neke od onih koji su najviše krive za globalno zatopljenje.

Ospežno promatranje tijekom 50 godina
Koautor profesor Marshall Burke, sa Odjela za znanost zemaljskih sustava na Sveučilištu Stanford, više je godina analizirao odnos između temperaturnih i ekonomskih fluktuacija u 165 zemalja između 1961. i 2010. godine.

Studija je koristila više od 20 klimatskih modela kako bi se utvrdilo koliko se svaka zemlja zagrijala zbog klimatskih promjena za koje izravno kriv čovjek. Tada je izračunao 20.000 varijanti kakva bi njihova godišnja stopa rasta bila bez povećanja temperature.

U godinama koje su bile toplije od prosjeka ekonomski rast se ubrzao u hladnim zemljama, dok je u vrućim zemljama padao.
“Povijesni podaci jasno pokazuju da su usjevi rodniji, da su ljudi zdraviji i da smo produktivniji kada temperature nisu ni pretople niti previše hladne”, komentira Burke za BBC. Tako su se, tvrdi Burke, zbog zagrijavanja, hladne zemlje približile optimumu, dok su vruće jednostavno postale prevruće.

Zagrijavanje mijenja čak i kognitivne sposobnosti
Voditelj studije pojasnio na koje točno načine globalno zatopljenje mijenja gospodarstvo. “Brojni su kanali kojima temperatura utječe na sastavne dijelove ukupne gospodarske aktivnosti”, ističe Noah Diffenbaugh.
“Na primjer, poljoprivreda. Hladne zemlje imaju vrlo ograničenu sezonu zbog zime. S druge strane imamo značajne dokaze da je prinos usjeva naglo opao na (pre)visokim temperaturama”, kaže Diffenbaugh.
“Isto tako, postoje dokazi da se pri visokim temperaturama smanjuje produktivnost pa čak i kognitivne funkcije, dok raste netrpeljivost i međuljudski sukobi”, ističe.

Najsiromašniji prvi na udaru
Ako bismo promatrali globalno zagrijavanje od početka industrijske revolucije, istraživači ističu da bi učinci bili veći. “Nalazi ove studije su u skladu s onim što je godinama poznato, da klimatske promjene višestruko povećavaju svaki rizik i pogoršavaju postojeće”, kaže Happy Khambule, viši politički savjetnik u Greenpeace Africa.
“To znači da su najsiromašnije i najranjivije osobe prve na udaru klimatskih promjena, a zemlje u razvoju moraju se nositi sa sve ekstremnijim klimatskim utjecajima na štetu vlastitog razvoja.”

Trpe oni koji su najmanje krivi
Najtragičniji primjer je onaj Mozambika koji je zbog nepostojeće ikakve suvisle infrastrukture bio potpuno ranjiv pa je ciklon Kenneth koji je pogodio državu 25. travnja, odnio više od 40 života, dodaje Khambule. U ožujku, više od 900 ljudi u Mozambiku, Malaviju i Zimbabweu poginulo je nakon udara a ciklona Idai.

“Čak se i Južna Afrika, koja ima prilično razvijenu infrastrukturu, suočila s ekstremnim vremenskim nepogodama poput velike suše 2018. i nedavne poplave u Kwa-Zulu Natalu”, kaže Khambule.

“Afričke zemlje vrlo su malo doprinijele globalnom zatopljenju, no one su te koje se suočavaju s teškim posljedicama i pritom nisu opremljene da se s njima nose”, zaključuje.

A bogati požnjeli svu korist
Prema studiji, između 1961. i 2010. godine svih 18 zemalja čije su ukupne emisije manje od 10 tona CO2 po glavi stanovnika (devet tona) pretrpjele su negativan utjecaj globalnog zatopljenja – s prosječnim smanjenjem njihovog BDP-a od 27% po stanovniku u odnosu na scenarij bez povećanja temperature.

Nasuprot tome, 14 od 19 zemalja čije kumulativne emisije prelaze 300 tona CO2 po glavi stanovnika (272 tone) imale su koristi od globalnog zatopljenja, uz srednji doprinos BDP-u po glavi stanovnika od 13%.

“Ne samo da siromašne zemlje nemaju previše koristi od potrošnje energije nego su postale još siromašnije (u relativnom smislu) zbog potrošnje energije bogatih zemalja”, navodi se u studiji.

Izvor: Danas.hr