EUROBAROMETAR Povjerenje u vlast najniže u Hrvatskoj

Jeste li znali da je povjerenje u vlast u Hrvatskoj najniže na razini Europske unije? Ovaj porazni podatak nalazi se, doduše, duboko zakopan, u posljednjem polugodišnjem istraživanju Eurobarometra o stavovima građana EU-a.

Prema istraživanju Eurobarometra za proljeće 2019., povjerenje u nacionalnu Vladu vrlo je nisko na razini čitave EU – samo 32% u prosjeku, što je 3% manje nego u prošlom istraživanju, objavljenom krajem prošle godine.

Čak 63% europskih ispitanika odgovorilo je da ne vjeruje nacionalnoj Vladi i parlamentu.

Hrvati uz Španjolce imaju najmanje povjerenja u vlast

No u Hrvatskoj je, uz Španjolsku, to povjerenje daleko najniže – 14%. Jedine zemlje koje su po nepovjerenju usporedive s Hrvatskom i Španjolskom su Grčka (16%) i Rumunjska (18%), dok sve ostale zemlje članice imaju više od 20% ispitanika koji vjeruju svojoj Vladi. Postotak je najviši u Luksemburgu (70%), Švedskoj (62%) i Nizozemskoj (61%).

Ispitanike se pitalo i za povjerenje prema nacionalnom parlamentu. Tu nismo najgori jer to mjesto pripada Španjolskoj (13%), ali smo treći od dna s 15% – iza Bugarske s 14%. U EU je ovaj prosjek također 32%, kao i u slučaju Vlade.

Što se tiče povjerenja u lokalne vlasti, ono je nešto više, barem u europskom prosjeku: 51% ispitanika reklo je da vjeruje lokalnim i regionalnim vlastima.

U medije ima povjerenja samo 38% europskih ispitanika, a u EU institucije njih 37%. No i to je dobro u odnosu na povjerenje u stranke, koje je na samo 19%.

Manje od trećine Hrvata zadovoljno funkcioniranjem demokracije u svojoj zemlji

Prema Eurobarometrovom istraživanju, više od polovica Europljana zadovoljno je načinom na koji demokracija funkcionira u njihovoj zemlji – njih 53%. Iako se radi se o padu od 4% u odnosu na rezultate istraživanja iz 2018., postotak onih koji su zadovoljni u laganom je porastu od 2014.

Međutim, Hrvatska je gotovo na dnu i u ovoj kategoriji, s poraznim postotkom od 32% ljudi koji su zadovoljni funkcioniranjem demokracije u Hrvatskoj. Ispod nas je samo Grčka s 28% zadovoljnih.

Usporedbe radi, na vrhu su Danska, gdje je čak 91% ljudi zadovoljno funkcioniranjem demokracije, Luksemburg, gdje je 88% zadovoljno i Nizozemska, gdje je 82% zadovoljno.

Kao i kod većine drugih pitanja, sociodemografska analiza pokazuje da su u prosjeku zadovoljniji oni koji su završili obrazovanje nakon dvadesete, dakle oni s visokim obrazovanjem, oni s menadžerskim i drugim profesionalnim poslovima, samozaposleni i studenti, oni koji nikad ili skoro nikad nisu imali problema s plaćanjem računa i oni koji se smatraju dijelom srednje ili više klase.

Puno smo zadovoljniji demokracijom na razini EU-a

Ipak, manje od polovice Europljana je zadovoljno načinom na koji demokracija funkcionira na razini EU-a – 47%, što je 3% manje nego lani. 43% ih nije zadovoljno, dok 10% kaže da “ne zna” je li zadovoljno.

Zanimljivo je da Hrvatska ovdje stoji puno bolje, s 53% zadovoljnih demokracijom u EU, nalazi se negdje po sredini ljestvice 28 zemalja članica.

Grčka je ovdje opet na dnu, s 30% zadovoljnih, a slijede je Francuska s 37% i Velika Britanija s 38%, što ne čudi s obzirom na to da ova zemlja izlazi iz Unije. Irska je u vrhu sa 69% zadovoljnih. Ovdje su, osim visoko obrazovanih, profesionalaca i studenata, među najzadovoljnijima mladi od 15 do 24 godine, dok su najnezadovoljniji stariji od 55 godina.

Također, više od polovice ispitanika (54%) smatra da politički sustav u njihovoj zemlji ne zastupa adekvatno interese ljudi poput njih, što je za 8% više nego prošle godine.

Hrvatska je i ovdje pri dnu, sa samo 29% koji se slažu da su njihovi interesi zastupljeni i čak 39% koji se potpuno ne slažu s tom konstatacijom. Gore od nas stoje Španjolska, Velika Britanija , Cipar, Francuska i Grčka, u kojoj se samo 26% slaže. Najbolje stoji Danska sa 71%.

Ipak, na razini EU-a najviše ohrabruje podatak da više od dvije trećine građana EU-a podržava ključne europske politike: 81% podržava slobodu kretanja, života i poslovanja bilo gdje u EU za njene građane, 73% podržava zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku među članicama EU-a, 70% zajedničku energetsku politiku, a 69% zajedničku trgovinsku politiku.

Izvor: Index.hr