HRVATSKA NA DNU EU: Rumunji svojom plaćom mogu kupovati više od Hrvata

Prosječan Rumunj svojim si primanjima sada može priuštiti veću potrošnju od prosječnog Hrvata, pokazuju podaci o potrošnji po stanovniku u EU u prošloj godini, koje su objavili eurostatističari. Po visini potrošnje po stanovniku, Hrvatska se lani, prema novim podacima Eurostata, pozicionirala na pretposljednjem mjestu u EU.

Preciznije, prosječna potrošnja u Hrvatskoj bila je čak oko 37 posto, ili gotovo dvije petine manja od prosjeka EU. Manju potrošnju od Hrvata imali su samo Bugari, koji su lani trošili 44 posto manje od Unijina prosjeka.

Životni standard

Slovenci su, primjerice, svojim primanjima mogli kupiti gotovo četvrtinu više robe i usluga nego Hrvati, a prosječan Luksemburžanin i Nijemac imao je dvostruko veću potrošnju od prosječnog Hrvata, proizlazi iz podataka Eurostata, koji se mogu uzimati i kao vjerna slika razlika koje postoje u životnom standardu među članicama EU.

– Hrvatska u ovom trenutku mora razmišljati kako povećati plaće građanima. Koliko god to za dio javnosti bilo nepopularno, cilj naše politike morat će biti dostizanje Rumunjske – upozorava Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Lovrinčević pritom upozorava na to da su u posljednjih deset godina potrošnja i plaće u Hrvatskoj rasle najsporije među novim članicama EU. Plaće i potrošnja, doduše, i u Hrvatskoj su porasle, ali manje nego u drugim novim članicama. Uz to, dodaje naš sugovornik, najveći dio rasta plaća u Hrvatskoj posljedica je poteza države, poput poreznog rasterećenja, a sami su se poslodavci, ocjenjuje, odrekli malo čega. I pojedine mjere na tržištu rada, poput SOR-a, izravno su rušile cijenu rada, smatra Lovrinčević.

I Lovrinčević, kao i ekonomski analitičar Damir Novotny, upozoravaju na nedostatke podataka koje objavljuje eurostatistika. Lovrinčević tako ukazuje na mnoge koji su se iselili iz Hrvatske, a službena ih statistika (još) nije registrirala, a Novotny upozorava na i dalje znatan udio “sive ekonomije” u hrvatskom gospodarskom životu, kao i na veliko značenje turizma u punjenju džepova građana. No, sve to ne mijenja činjenicu da Hrvatska zaostaje za drugima, čak i kad je riječ o dinamici rasta plaća i potrošnje. Ukratko, od zemlje koja je još ne tako davno prednjačila po visini plaća i kupovnoj moći među tranzicijskim zemljama, došla je u rang zemalja koje i po tome zaostaju za drugim novim članicama EU.

Zaduženost

Osim toga, Novotny ukazuje na veliku zaduženost stanovništva u Hrvatskoj, znatno veću nego u drugim novim članicama. Također, upozorava na visoku razinu cijena u odnosu na primanja građana. Sve to smanjuje stvarni dohodak koji građani imaju na raspolaganju za potrošnju. – Raspoloživi dohodak u Hrvatskoj u velikoj je mjeri smanjen visokim kreditnim zaduženjem, posebno za kupnju nekretnina – kaže Novotny.

Novotny smatra da će plaće u Hrvatskoj nastaviti rasti, no to će za posljedicu imati i daljnji rast cijena, posebno usluga koje su u nas, u pravilu, jeftinije od onih u ostatku EU. To se ponajprije odnosi na cijene komunalija. Nastavit će se, vjeruje, i proces razduživanja, no tu govorimo o dugoročnom trendu. Vlastima, posebno lokalnima, preporučuje da se ugledaju na austrijski model te da tržištu ponude državne i lokalne stanove u zakup, što bi kao posljedicu imalo i smanjenje potražnje za stambenim kreditima jer bi dio građana svoje stambeno pitanje riješio uzimanjem u dugoročni najam stanova u vlasništvu državnih i lokalnih vlasti.

Indeks potrošnje u zemljama EU

Izvor: Novac.hr