Njemačka i talijanska ekonomija stoje sve lošije što bi se moglo odraziti i na Hrvatsku

Europsko gospodarstvo usporava, pokazale su ovoga tjedna prve procjene europskog statističkog ureda Eurostata o rastu BDP-a u Europskoj uniji i eurozoni. Prema tim procjenama, europsko je gospodarstvo u drugom kvartalu ove godine raslo sporije nego u prethodnom kvartalu, ali i u odnosu na isto razdoblje lani.

Za Hrvatsku su još i značajnije vijesti iz Italije i Njemačke, dviju članica EU-a s kojima je domaće gospodarstvo tijesno povezano. U te dvije zemlje već godinama najviše izvozimo i iz njih uvozimo, a i domaći turizam značajno ovisi o talijanskim i njemačkim gostima.

Loše vijesti iz Rima i Berlina

A vijesti iz Berlina i Rima nisu baš ohrabrujuće. Italija je krajem prošle godine morala priznati tehničku recesiju iz koje se izvukla početkom 2019. godine skromnim rastom od 0,1 posto BDP-a. U drugom kvartalu ove godine talijansko gospodarstvo je, međutim, stagniralo, objavio je u srijedu talijanski statistički ured.

Njemačkoj, pak, sve više prijeti recesija. Istraživanje koje je provela agencija Dpa među njemačkim ekonomistima pokazalo je da tamošnje gospodarstvo nije suočeno samo s privremenim problemima, nego s duljim razdobljem usporavanja koje prijeti mogućnošću recesije, prenijela je Hina.

U prvom tromjesječju ove godine hrvatsko gospodarstvo poraslo je za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Takav rast BDP-a bio je znatno veći nego što su ekonomski analitičari predviđali. Trebaju li onda ne baš sjajne gospodarske vijest iz Europe, posebno Njemačke i Italije, zabrinuti i Hrvatsku?

HGK brine usporavanje Njemačke

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ističu da je Njemačka ukupno gledano najveće izvozno tržište Hrvatske i zato „ima najveći utjecaj na hrvatsko gospodarstvo”. Njemačka se relativno brzo bila oporavila od posljedica globalne krize i posljednjih je godina ostvarivala stabilan rast čime je, navode iz HGK, potpomogla i oporavku Hrvatske.

Logično je, stoga, da vrijedi i obrnuta logika – ako Njemačka upadne u probleme, te će se poteškoće preliti i na hrvatsko gospodarstvo. „Međutim, za ovu godinu se za Njemačku predviđa usporavanje rasta, pod pretežnim utjecajem smanjivanja globalne robne razmjene i njemačkog izvoza, što bi po istom ključu trebalo utjecati na usporavanje dinamike rasta izvoza i BDP-a u Hrvatskoj”, ističu u Komori.

I Hrvatski BDP raste sporije

Ekonomist Željko Lovrinčević napominje, pak, da se problemi s prerađivačkom industrijom u Europi intenziviraju, a najveće probleme u smislu usporavanja očekuju se za njemačko gospodarstvo. „Pred nama je daljnje usporavanje industrije u Europi i tijekom ljeta”, ističe Lovrinčević, dodajući da je nešto povoljnija situacija u sektoru osobne potrošnje i usluga gdje aktivnost ne pada.

U Hrvatskoj se utjecaj kretanja u Europi osjeća s određenom odgodom. No, Lovrinčević smatra da će u drugom kvartalu ove godine Hrvatska, kao i druge zemlje, doživjeti usporavanje. Dakle, rast BDP-a bi prema tome trebao biti manji od onog iz prvog kvartala.

Fondovi EU odrediti će gospodarski rast

Najveći učinak kretanja u Europi kod nas se uglavnom osjeća na turizmu, odnosno turističkim putovanjima. U turizmu se, pak, navodi Lovrinčević, događa preraspodjela kolača. Neka tržišta, poput grčkog ili turskog, vraćaju se u igru. Usporavanje gospodarske aktivnosti u Austriji, Njemačkoj, Italiji, otkud u Hrvatsku stiže velik broj turista, znači da će se hrvatski turizam – ako želi amortizirati to usporavanje – morati preorijentirati na druga tržišta i neeuropske goste.

Na gospodarstvo Hrvatske imat će velik utjecaj i korištenje novca iz fondova Europske unije. Iz njih se financira oko 80 posto javnih investicija. „EU fondovi su sve značajniji čimbenik. Dinamika njihovog povlačenja odredit će i dinamiku gospodarskog rasta”, ističe Lovrinčević.

Neuređeni brexit nije sasvim bezazlen

Pred europskim gospodarstvom, a onda posredno i hrvatskim, ove je godine još jedan ozbiljan izazov – mogući izlazak Velike Britanije iz EU-a krajem listopada bez sporazuma. Gospodarski odnosi Britanije i Hrvatske su, doduše, relativno skromni pa kako god se Brexit dogodio, izravnih potresa u hrvatskom gospodarstvu ne bi trebalo biti.

No, ni neuređeni Brexit nije sasvim bezazlen za domaću ekonomiju. Njegove posljedice bismo ipak mogli osjetiti, slaže se Lovrinčević – ako ne izravno, onda putem „našeg najvećeg intermedijatora”, Njemačke.

Izvor: Telegram.hr