Recesija je pred vratima, a vlada ove jeseni planira spiskati nove milijarde

Signali koji stižu iz najvećih europskih gospodarstava upućuju na mogućnost izbijanja nove recesije. Rast BDP-a u Njemačkoj i Italiji, koje su najveći vanjskotrgovinski partneri Hrvatske i iz kojih bi nam se mogla preliti kriza, kreće se oko nule.

Od zadnje krize javna potrošnja narasla je za više od 30 posto, a sad se približava nova

Još se nismo oporavili od krize od prije 10 godina, a već nam prijeti nova. Hrvatska ekonomija tek će se ove godine vratiti na veličinu iz 2008., a u međuvremenu je javna potrošnja narasla za više od 30 milijardi kuna.

Sada sindikati javnog sektora, od policije preko učitelja i nastavnika do medicinara, traže veće plaće i prijete štrajkovima. Ako vlada udovolji njihovim zahtjevima, to će značiti dodatnih nekoliko milijardi kuna tereta privatnom sektoru. Rashodi za zaposlene koji plaću dobivaju iz proračuna u posljednjih deset godina porasli su za oko 30 posto, odnosno oko 6,5 milijardi kuna.

Nijedna vlada nije imala hrabrosti podijeliti otkaze beskorisnima da bi bilo više za korisne

Poseban problem predstavlja činjenica da dio javnog sektora zaista jest potplaćen, no nijedna vlada do sada nije imala hrabrosti ili volje podijeliti otkaze onima koji ne služe ničemu i preusmjeriti novac onima kojima je zaista potreban. Kirurga koji ima plaću od 12 tisuća kuna u Hrvatskoj neće zadržati povišica od 500 kuna.

“Zbog prenapuhanog javnog sektora smo i bili šest godina u recesiji”

Financijski stručnjak Andrej Grubišić iz konzultantske tvrtke Grubišić i partneri kaže da je zbog preglomaznog javnog sektora i napuhane državne potrošnje Hrvatska i bila šest godina u recesiji te da je to uzrok tromosti hrvatskog gospodarstva.

“Kad je gospodarstvo 2009. realno palo za 6 ili 7 postotnih bodova, nije bilo prilagodbe javnog sektora. On je ostao velik, napuhan i trom. Privatni sektor već tada nije bio dovoljno jak da dalje vuče gospodarstvo, a tada je dodatno kontrahirao zbog globalne krize. Zato i jesmo bili u recesiji šest godina, jer se taj slon nastavio debljati i u recesiji”, kaže nam Grubišić, pa dodaje kako je slična situacija i u zadnje četiri godine.

“Prihodi i rashodi proračuna rastu, a ekonomija bi se tek ove godine realno trebala vratiti tamo gdje je bila 2008. godine. Ljudi iz privatnog sektora su dobivali otkaze i taman kada se počeo nazirati izlazak iz recesije, počeli su iseljavati u inozemstvo. Otišli su raditi van, dok su zaposleni u javnom sektoru ostali”, kaže Grubišić.

Medicinske sestre i liječnici su premalo plaćeni, ali njima neće pomoći povišica od parsto kuna

Grubišić upozorava i na to da je dio javnog sektora premalo plaćen, ali i da njima povišica od nekoliko stotina kuna i tako neće značiti ništa.

“U javnom sektoru imamo jedan dio ljudi koji je realno premalo plaćen. Bez obzira na to što su plaće u javnom sektoru u prosjeku veće nego u privatnom – to je prosjek. To je zato što u javnom sektoru ima puno onih s plaćama od sedam, osam tisuća kuna koji dižu prosjek”, tumači Grubišić.

“No, isto tako imamo zaposlene koji su jako bitni, s plaćama od pet, šest tisuća kuna, poput medicinskih sestara koje su premalo plaćene. Recimo, iskusni kirurg ima plaću 12 tisuća kuna, s dodacima 15, i ako mu se plaća poveća za 500 kuna, to je ništa. Trebalo bi mu plaću udvostručiti, ali tada bi trebalo rezati ostale stavke javnih rashoda, a kako znamo da se to neće dogoditi, situacija će ostati takva kakva jest”, zaključuje Grubišić.

ZDanas/Index.hr