“TOKSIČNA MJEŠAVINA” Istraživači objavili što je Hrvate otjeralo u druge zemlje

Skupina istraživača Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta provela je istraživanje koje se dotaknulo i pitanja razloga odlaska iz Hrvatske.

Kritično demografsko stanje u Hrvatskoj počelo je 2013. godine kada su Hrvati polako krenuli iseljavati iz Lijepe naše u potrazi za boljim poslom i životom. No, čini se da izraz “trbuhom za kruhom” nije, ili barem više nije, glavni razlog odlaska stanovništva. Skupina istraživača Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta provela je istraživanje koje se dotaknulo i pitanja razloga odlaska iz Hrvatske, a rezultate su objavili na portalu Ideje.hr.

Istraživanje su napravili na uzorku od 1.126 iseljenika u EU, najviše u Irsku, Veliku Britaniju i Njemačku. Čak 66 posto njihovih ispitanika je u dobi od 40 godina te su visokoobrazovani. Jedan od ključnih razloga zašto su napustili Hrvatsku leži u nedostatku prihoda za normalan život, zatim u rasprostranjenosti korupcije. Upravo je korupcija otjerala više od polovice ispitanih dok trećina odgovara da su otišli zbog osjećaja netrpeljivosti. Četvrtina iseljenika odgovorila je da su otišli zbog loše kvalitete rada društvenih institucija.

‘Jedinu perspektivu za poboljšanje života vide u odlasku’
Nemogućnost rješavanja stambenog pitanja, neravnomjerna razvijenost regija i nepoticajno radno okruženje nalaze se na samom dnu popisa razloga zašto su Hrvati otišli, što uopće ne čudi kada se sve prethodno navedeno zbroji i oduzme. Jedan od istraživača, izvanredni profesor Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zvonimir Galić, pojasnio je u objavljenom članku na Ideje.hr da se radi o “toksičnoj mješavini” koja je nastala stapanjem loše ekonomske situacije i percepcije da se zbog korupcije ništa ne može napraviti.

I u toj “mješavini”, iseljenici jedinu perspektivu za poboljšanje vlastita života vide u odlasku Hrvatske, psihologijsko je tumačenje ovih istraživača. Jedno od pitanja u istraživanju je i što bi se trebalo učiniti da se vrate u Hrvatsku, a trećina ispitanih je odgovorila da je to mogućnost ostvarivanja prihoda za normalan život, dok se njih 18,4 posto izjasnilo da povratak nije opcija.

Danas.hr