Na MeteoAdriatic portalu objavljena je velika analiza klime pod naslovom “Analiza klimatskih promjena na području Hrvatske u periodu od 1979. do 2020. temeljem podataka numeričke reanalize”. Dokument potpisuje vlasnik MeteoAdriatic portala Ivan Toman.
Analiza je izrađena na temelju podataka u Climate Research Database i objavljena je na 47 A4 stranica u PDF formatu.
Obuhvaćen je period od 1. 1. 1979. do 1. 1. 2020. Konkretan datum početka analize odabran je zato što s njime počinje dostupan globalni set podataka temeljen na numeričkoj reanalizi, NOAA-in Climate Forecast System (CFS), prenosi Istramet.
Taj set podataka korišten je za inicijalizaciju modela WRF-ARW, horizontalne rezolucije mreže od 10 kilometara, za numeričku reanalizu cijelog ciljanog razdoblja.
Tako dobiveni meteorološki podaci, s vremenskim korakom od 1 sat, spremljeni su u bazu podataka naziva Climate Research Database (CRD).
Dokument je pisan tako da bude razumljiv širokom spektru zainteresiranih čitatelja te su objašnjenja metodike svedena na nužan minimum kako se dokument ne bi znatno opterećivao tehničkim detaljima.
U ciljevima analize nisu zastupljeni razlozi ili mehanizmi zbog kojih dolazi do promjene klimatskih parametara već je analiza strogo zadržana na egzaktnim matematičkim i statističkim rezultatima.
Analiza se također ne bavi pitanjima posljedica klimatskih promjena niti dilemama koje su od njih negativne a koje pozitivne, kako po čovječanstvo tako i po prirodu, niti daje odgovore na pitanja o potrebama prilagodbe promjenama ili drugih aktivnosti u smislu ograničavanja ili suzbijanja istih, niti raspravlja o potrebi provedbi aktivnosti vezanih za stanje klimatskog sustava u budućnosti.
Sažetak rezultata analize
1) Temperatura zraka raste uz trend od 0,37 °C po dekadi
2) Najtoplija godina bila je 2019. a najhladnija 1980.
3) Područje Hrvatske zagrijava se gotovo 3 puta brže nego prosjek planete
4) Učestalost pojave vrućih ekstrema se značajno povećava, a učestalost pojave hladnih ekstrema se vrlo malo smanjuje
5) Prosječna količina oborine se povećava uz trend od oko 3,5% po dekadi
6) Regionalna učestalost pojave ekstremno velikih količina oborine se malo povećava a učestalost pojave dugih sušnih razdoblja se znatno smanjuje
7) Kratkotrajno velike količine oborine po lokacijama (u pravilu konvektivnog tipa) značajnije povećavaju svoju učestalost pojave nego regionalni ekstremi, pritom uz zanemarivo malo smanjenje apsolutnih količina
8) Srednja brzina vjetra te srednja brzina udara vjetra imaju zanemarive trendove
9) Međutim, pojava ekstremno velikih brzina udara vjetra se povećava
10) U prizemnom sloju zraka, sjeverni smjerovi vjetra postaju malo dominantniji
11) Međutim, u slobodnoj atmosferi, južni smjerovi strujanja postaju osjetno dominantniji nego ranije, što može biti objašnjenje znatno bržeg zagrijavanja regije u odnosu na prosjek planete
12) Odnos zapadnih i istočnih strujanja se gotovo ne mijenja, kako u prizemnom sloju tako i u slobodnoj atmosferi
13) Povećava se nestabilnost atmosfere
14) Struktura konvektivne i stratiformne naoblake/oborine se mijenja u korist konvektivne
15) Grmljavinski procesi postaju češći, posebno ekstremni (u pravilu tučonosni) konvektivni procesi
16) Apsolutna količina vlage u zraku se povećava ali se relativna vlažnost gotovo ne mijenja s vremenom
17) Učestalost pojave magle se ne mijenja s vremenom
18) Učestalost pojave oborine u obliku snijega se ne mijenja s vremenom ali općenita visina snježnog pokrivača se smanjuje
19) Učestalost utjecaja dubokih ciklona se povećava
20) Učestalost utjecaja snažnih anticiklona se smanjuje
21) Broj studenih, ledenih i hladnih dana se smanjuje, a broj toplih, vrućih i dana s toplim noćima se povećava
22) Temperatura površine mora se povećava
23) Povećava se učestalost pojave regionalnih ciklona (Genovska, Tirenska, Sjevernojadranska i Južnojadranska) a od njih učestalost najbrže povećava Sjevernojadranska
24) Učestalost olujnog juga i bure se povećava
25) Značajno se povećava učestalost jake bure u toplijem dijelu godine
Cijelu reanalizu možete pročitati ovdje.
