Usporavanje hrvatskog gospodarstva donijet će najniži rast zaposlenosti od izlaska iz recesije

Usporavanje gospodarstva sa 2,9 posto u 2019. na 2,6 posto u 2020., prema novoj prognozi Svjetske banke, donijet će i najmanji godišnji porast zaposlenosti od izlaska iz krize prije šest godina.

Hrvatska narodna banka u novoj publikaciji “Makroekonomska kretanja i prognoze” predviđa, naime, da će rast zaposlenosti (prema metodi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje) u 2020. biti na razini od 1,8 posto. Posljednje dvije godine rast je iznosio 2,3 posto, a dvije godine prije toga 1,9 posto. Potvrdu te loše prognoze donosi i OVI (“Online Vacancy Index”) Ekonomskog instituta Zagreb, indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta, koji, doduše, jest u prosincu zabilježio rast i na godišnjoj i na mjesečnoj razini, ali je broj objavljenih online oglasa tijekom cijele 2019. ipak malo manji u odnosu na 2018.

“To je prvi put da je zabilježen pad OVI-ja na godišnjoj razini nakon krizne 2010., što sugerira ili da se ostvareni ekonomski rast tijekom protekle godine nije temeljio na novom zapošljavanju ili da je zbog nedostatka radne snage na hrvatskom tržištu rada promijenjen standardni način pribavljanja zaposlenika. Moguće je da su se okrenuli nekim drugim metodama, na primjer headhunting agencijama, pribavljanju stranih radnika putem kvota, društvenih mreža i sličnim kanalima”, pojašnjava na Iva Tomić iz Ekonomskog instituta godišnji pad od 1,6 posto online oglasa za posao.

Međutim, postoje dodatni strukturni zabrinjavajući podaci vezani uz tržište rada. Iako HNB u ovoj godini predviđa najveći nominalni rast plaća od izlaska iz recesije, u iznosu od 5,4 posto, produktivnost će ostati na niskoj razini od 1 posto, čime se nastavlja trend započet 2017., prema kojem je redovan rast plaća iznad produktivnosti za nekoliko postotaka.

Porezna reforma

“Plaće će u 2020. zasigurno rasti, dobrim dijelom zbog povećanja plaća u javnom sektoru, ali će i privatni sektor morati dodatno povećati plaće ako misli zadržati postojeće radnike ili zaposliti nove. Posljednje porezne izmjene također će utjecati na rast plaća; međutim, ne očekuje se njihov značajniji učinak na povećanje zapošljavanja. U konačnici, bez povećanja produktivnosti radne snage, rast plaća mogao bi dodatno ugroziti ionako upitnu konkurentnost nacionalnog gospodarstva”, tvrdi Iva Tomić i dodaje kako to znači da poslodavce, ali i cjelokupno gospodarstvo u idućem razdoblju – uz sve manji broj raspoloživih radnika i povećanje plaća, odnosno troškova rada – pod uvjetom da žele zadržati dinamiku razvoja i napretka, očekuje optimiziranje poslovnih procesa, pametnije kombiniranje rada i tehnologije i općenito fokusiranje na učinkovitije poslovne prakse uz dobro plaćen rad.

Naravno, to znači da i Vlada mora pojačati napore kojima će javni servis učiniti efikasnijim, a uvjete poslovanja konkurentnijim. Prema riječima Ive Tomić, iako je tijekom prethodne godine dobrim dijelom zadržana dinamika iz prošle, a možda se čak i ubrzala, kretanja na tržištu rada tijekom 2019. su ipak donekle kaskala za ukupnim razvojem gospodarstva.

Lagano klizi

“Zaposlenost je, ovisno o izvoru podataka, u prvih deset mjeseci 2019. rasla po prosječnoj stopi između 1 i 2,3 posto, a broj registriranih nezaposlenih u prvih 11 mjeseci 2019. bio je u prosjeku gotovo 17 posto manji nego u istom razdoblju 2018. Ako pogledamo otvaranje novih radnih mjesta, potražnja za radom je tijekom 2019., i prema OVI-ju i prema podacima HZZ-a, pala u odnosu na 2018., a više od 10 posto odobrenih kvota za strane radnike ostalo je neiskorišteno. S obzirom na to da je pad nezaposlenosti bio znatno izraženiji od rasta zaposlenosti, broj radno-aktivnog stanovništva nastavio je lagano kliziti prema dolje, što nije rezultat samo većeg broja novih umirovljenika od broja novih zaposlenika nego i iseljavanja”, tvrdi viša znanstvena suradnica Ekonomskog instituta.

S druge strane, napominje, bruto plaće su u nominalnom iznosu u prva tri tromjesečja 2019. rasle po prosječnoj međugodišnjoj stopi od 3,6 posto. Uz prosječnu stopu inflacije od 0,7 posto, proizlazi, ističe, da je rast plaća u realnim iznosima bio relativno usklađen s rastom gospodarske aktivnosti. No, ta će usklađenost prema prognozama za 2020. biti manja jer će realne plaće rasti po stopi od oko 4 posto, a gospodarstvo po stopi od oko 2,5 posto. I to je taj zabrinjavajući trend koji može dovesti do jakog pada konkurentnosti Hrvatske, što posljedično dovodi do manje investicija, manje radnih mjesta, manjeg gospodarskog rasta i manjih plaća.

Izvor: Novac.hr