USKOK već godinama ne može pronaći financijskog istražitelja – možda zato što nude plaću od samo 5.490 kuna

Ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić u četvrtak je rekla kako imaju velikih problema s privlačenjem radne snage – kronično nedostaje financijskih i IT stručnjaka, a u Odjelu za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom, koji je formiran prije pet godina i čiji je posao oduzimanje nezakonito stečene imovine, do danas nije zaposlen nijedan financijski istražitelj, piše tportal.hr

‘Nitko ne želi doći raditi, stručan čovjek s godinama iskustva za takvu plaću… Isto tako je s IT stručnjacima, a i sa službeničkim kadrom’, ustvrdila je Marušić, dodajući da je problem u tome što se te ljude ne može adekvatno platiti.

Iako Marušić, koja vodi USKOK od kraja 2018., nije otkrila kolika se plaća nudi financijskom istražitelju, ta informacija nije tajna i zapravo ju je prilično jednostavno pronaći i izračunati. Od ove godine osnovica plaće za državnu službu rast će s aktualnih 5809 na 6044 kune. Radno mjesto financijskog istražitelja spada u kategoriju stručnih suradnika u Državnom odvjetništvu s koeficijentom od 1,309, što bi znači da bi početna bruto plaća financijskog istražitelja iznosila 7604 kune, i što je, pod uvjetom da istražitelj živi i radi u Zagrebu, neto od 5490 kuna. Kada bi istražitelji bili zaposleni u višoj kategoriji, a to su savjetnici s koeficijentom od 1,6, njihova plaća iznosila bi skromnih 9200 kuna bruto, tj. oko 6500 kuna neto.

Drugim riječima, od financijskog istražitelja, osobe koja mora imati barem tri godine iskustva rada u policiji, carini ili poreznoj upravi, i koja bi se morala baviti otkrivanjem financijskih malverzacija, očekuje se da radi za 5490 kuna, tj. za tisuću kuna manju plaću od prosječne plaće u Hrvatskoj.

Jasno, osobe koje imaju potrebna znanja i vještine za ovaj posao u privatnom sektoru mogu bez puno problema pronaći posao za dvostruko veći novac i s puno manje odgovornosti na leđima. Problem na koji je pozornost skrenula direktorica USKOK-a ne postoji od jučer.

Tako se u godišnjem izvješću o radu Državnog odvjetništva za 2018. manjku radnika posvećuje puna stranica: detaljno se navodi kako DORH ima velike probleme kada su u pitanju slučajevi oduzimanja imovinske koristi zbog kadrovskih izazova koje imaju uredi za istraživanje imovinske koristi počinjenjem kaznenih djela.

‘Financijski istražitelji mogu biti stručni suradnici sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem i položenim državnim stručnim ispitom te radnim stažem duljim od tri godine na poslovima istraživanja gospodarskih kaznenih djela u policiji, poreznoj upravi ili carini. Ovako postavljeni uvjeti u pogledu dosadašnjeg iskustva nepotrebno sužuju krug osoba koje se mogu zaposliti na ovo radno mjesto jer i u privatnom sektoru, Uredu za sprečavanje pranja novca, Državnom uredu za reviziju i drugim srodnim institucijama zasigurno ima osoba s iskustvom i znanjem za obavljanje ove vrste poslova, pa će u novom poslovniku to valjati izmijeniti’, stoji u izvješću DORH-a za 2018. koje potpisuje Dražen Jelenić.

Identičan tekst ponavlja se u izvješću za godinu ranije, dakle 2017., dok se u izvještaju za 2016. navodi da su u tijeku natječaji za te osobe. No između redova da se pročitati da je već tada bilo jasno kako se nitko nije previše nadao da će istražitelji biti zaposleni jer u izvještaju stoji rečenica: ‘O rezultatima tih natječaja i razlozima eventualnog (ne) popunjavanja radnih mjesta financijskih istražitelja moći ćemo izvijestiti u narednom izvješću.’ Godine ranije, 2015., tek se navodi kako se osniva Odjel za istrage i kako treba zaposliti ljude koji će biti ‘primjereno plaćeni’. Od 2015. do danas, punih pet godina, ponavlja se dakle: ‘istražitelje treba zaposliti’.

Kada se usporedi plaća potencijalnog financijskog istražitelja – osobe čiji rad pred sud mora dovesti kriminalce svih vrsta, korumpirane političare, dilere droge i razne švercere – s drugim zanimanjima u javnom sektoru, ispada da je daleko profitabilnije i za živce sigurnije raditi kao profesor u osnovnoj ili srednjoj školi s istim ili višim koeficijentom te daleko većom neto plaćom zahvaljujući dugačkom popisu raznih dodataka.

U razdoblju od 2010. do 2017. Porezna uprava utvrdila je nesrazmjer imovine i primanja u 895 slučajeva, pri čemu je naplaćeno (oduzeto) imovine u vrijednosti od 38 milijuna kuna. Vrlo je to skroman rezultat kada se uzme u obzir to da USKOK tvrdi da samo bivši šef HGK Nadan Vidošević ima nesrazmjer imovine i primanja od 39 milijuna kuna.

Izvor: tportal.hr