Psihoza izazvana širenjem koronavirusa uzdrmala je i kunu te je ona zadnjih desetak dana značajno oslabila u odnosu na euro i druge valute. Kako bi stabilizirala stečaj, Hrvatska narodna banka intervenirala je u tri navrata puštanjem u opticaj 1,2 milijarde eura iz deviznih rezervi
Na današnjoj tečajnici HNB-a srednji tečaj dosegnuo je 7,56 kuna za euro, što svakako nije dobra vijest za korisnike kredita s valutnom klauzulom. Prije mjesec dana euro je vrijedio 7,45 kuna pa dužnici ovoga mjeseca mogu očekivati uvećane rate kredita u prosjeku za 1,5 posto. Za nekoga tko otplaćuje stambeni kredit s mjesečnim anuitetom od 500 eura to znači 55 kuna više nego proteklog mjeseca.
Vrijednost kune u odnosu na euro kontinuirano slabi zadnjih deset dana i trenutno je na najnižoj razini od kraja 2017. godine. Poremećaj na tržištu deviza najvećim dijelom posljedica je zastoja u vanjskotrgovinskoj razmjeni i pada turističkih prihoda, a psihoza je potaknula dio građana da povuku svoju štednju iz banaka.
Analitičara Zdeslava Šantića ne iznenađuje ovakav razvoj situacije do kojeg je došlo zbog velike neizvjesnosti u pogledu gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa. On očekuje daljnji rast tečaja, ali ističe da Hrvatska narodna banka ima dovoljno prostora za ublažavanje deprecijacijskih pritisaka.
‘Ako se uzme scenarij s postupnim smirivanjem epidemije, ove godine zbog pada turističkih prihoda i zastoja u vanjskoj trgovini može se očekivati da tečaj dosegne razine od 7,7 do 7,8 kuna za euro’, smatra Šantić.
Pritom naglašava da uz tečajne intervencije HNB-a postoje i neke povoljne okolnosti koje će ublažiti produbljivanje krize. Pozitivan utjecaj očekuje od ekspanzivne monetarne politike američkog FED-a i Europske središnje banke, a na tečaj će blagotvorno utjecati i pad cijena nafte zbog smanjenja potražnje za devizama i ublažavanja inflatornih pritisaka.
Inače, Hrvatska narodna banka ovoga tjedna triput je intervenirala u cilju zaštite tečaja kune. U ponedjeljak je bankama prodano 387 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,51 kunu, čime je iz financijskog sustava ‘povučeno’ 2,9 milijardi kuna. U srijedu je plasirano dodatnih 347,8 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,55 kuna, čime je iz financijskog sustava ‘usisano’ 2,63 milijarde kuna.
Najveća intervencija uslijedila je u petak prodajom 479,55 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,56 kuna, čime je iz financijskog sustava povučeno dodatnih 3,63 milijarde kuna.
Ovotjedne devizne intervencije prve su u zadnjih oko četiri i pol godine u kojima HNB prodaje devize. Naime zadnji je put HNB intervenirao prodajom deviza krajem rujna 2015. godine.
U svim deviznim intervencijama poslije toga, a bilo ih je 17 u razdoblju od svibnja 2016. do kolovoza 2019. godine, središnja je banka otkupljivala eure od poslovnih banaka u nastojanju da ublaži jačanje kune.
U navedenom razdoblju značajno su ojačale međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke dosegnuvši krajem siječnja rekordnu razinu od 19 milijardi eura.
