Koronakriza je u drugi plan bacila pravosuđe, sektor koji je ranije bio u fokusu javnosti. Kako rade sudovi, kako Državno odvjetništvo, što je s ročištima, što s oštećenim sudovima u Zagrebu? A zastare? Pitanja su to koja smo postavili DORH-u, Županijskom sudu u Zagrebu te Vrhovnom sudu. Kako to u praksi izgleda iz odvjetničkih cipela, pojasnio nam je pak Krešimir Škarica
Pravosuđe je trenutno na aparatima. Svi vitalni organi rade, ali samo ono najnužnije. Kako da nije bilo dovoljno to što se ročišta masovno odgađaju zbog mjera uzrokovanih koronavirusom, pravosudne institucije u Zagrebu, od kojih je velik broj u zgradama iz vremena Austro-Ugarske u centru grada, dodatno su iz kolosijeka izbačene potresom.
Kako radi Županijski sud u Zagrebu
Tako je i sa zgradom Županijskog suda u Zagrebu na Zrinjevcu, teško stradaloj u potresu. U nju odlukom predsjednika suda Ivana Turudića smiju nakon potresa ulaziti samo zaposlenici koji rade na hitnim predmetima. Ostalima se zabranjuje dolazak.
Glasnogovornik ovog suda Krešimir Devčić za tportal je kazao kako Županijski sud privremeno radi u Općinskom kaznenom sudu u Ilici 207.
‘Održavaju se ročišta za istražni zatvor, prisilni smještaj osoba s duševnim smetnjama te hitne istražne radnje’, pojašnjava.
Kada je to moguće, ročišta se održavaju videovezom. Na pitanje o produljenju rokova i mogućim zastarama, Devčić nas uvjerava da ove mjere neće bitno utjecati na postupke koji su u tijeku.
‘Naravno da će se trajanje postupaka produljiti, no vjerujemo da to neće trajati dulje vrijeme i da neće bitno utjecati na postupke u tijeku’, kaže i dodaje da ne postoji mogućnost provođenja skraćenih postupaka.
Kaže da na Županijskom sudu u Zagrebu nema predmeta kojima u ovom trenutku prijeti zastara.
Vrhovni sud: Samo hitni predmeti
U njihovom susjedstvu, također na Zrinjevcu, zgrada je Vrhovnog suda RH.
Zbog potresa neki njeni dijelovi nisu upotrebljivi, a rad se odvija samo u hitnim predmetima. Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH, tportalu je objasnio kako izgleda njihova svakodnevica i kako sud funkcionira.
‘S obzirom na mjere zaštite i preporuke Nacionalnog stožera civilne zaštite te imajući na umu posljedice potresa, po prirodi stvari Vrhovni sud Republike Hrvatske donosi odluke samo u hitnim predmetima. Na sudu se obavljaju samo hitni poslovi koji ne trpe odgodu’, kaže nam.
Službe suda rade, a rad je organiziran u dežurstvima. Suci i sudski savjetnici rade od doma i pripremaju predmete, a vijećanja se održavaju jednom tjedno uz poštivanje mjera zaštite o tjelesnoj udaljenosti te ostalih preporučenih mjera.
‘Zbog potresa neki dijelovi zgrade nisu za uporabu pa se sjednice održavaju na sigurnim mjestima na sudu’, kaže Mrčela.
Komunikacija se odvija elektroničkom potom, a neposredna predaja podnesaka na sud nije moguća.
S obzirom na to da je smanjen broj ročišta, pa samim time i presuda na nižerangiranim sudovima, tako je i manji priljev predmeta na Vrhovni sud. Koliko? Na to nam pitanje zasad ne mogu odgovoriti.
‘Zbog smanjenih kapaciteta ne možemo ocijeniti postotak smanjenog priljeva u odnosu na vrijeme u kojem nisu bile izvanredne okolnosti’, pojašnjava Mrčela.
DORH-u jako oštećene zgrade, prioritet starijim predmetima
A kako radi DORH? I prije potresa, po preporukama u uvjetima epidemije, dio zaposlenika poslan je da radi od kuće. Prioritet se daje starijim predmetima. ‘Državni odvjetnici odredili su zaposlenike koji mogu raditi kod kuće, zamjenici državnih odvjetnika rade kod kuće na predmetima koji se evidentiraju, pri čemu se prioritet daje starijim predmetima, i evidentiraju se donesene odluke, o čemu su dužni dostavljati mjesečna izvješća DORH-u’, pojašnjava tportalu Martina Mihordin, glasnogovornica DORH-a.
Utvrđena je lista nužnih zaposlenika (zamjenika glavnog državnog odvjetnika, savjetnika, službenika i namještenika) koji moraju dolaziti na posao uz primjenu kriterija rizičnosti i kriterija nužnosti, pojašnjava Mihordin.
Naglašava kako rad državnoodvjetničkih dužnosnika i savjetnika nije stao ni u jednom predmetu te se u svima u kojima je to moguće donose državnoodvjetničke odluke, jednako kao što se poduzimaju radnje u hitnim predmetima.
Ipak, potres je poprilično prodrmao zgrade koje DORH i USKOK koriste u Zagrebu.
Zgrada DORH-a u Gajevoj pretrpjela je značajna oštećenja, no nisu narušeni konstruktivna otpornost i stabilnost objekta. Međutim zbog oštećene žbuke zidova i pojedinih prostorija s prvog i drugog kata starog dijela objekta, oštećenih dimnjaka te oštećenog krovnog vijenca i dijela dvorišne fasade prijetila je opasnost po živote i zdravlje ljudi.
Zgrada je djelomično uporabljiva, a prostorije s prvog i drugog kata te potkrovlja, gdje postoje oštećenja žbuke, moći će se koristiti tek nakon uklanjanja oštećenih dijelova žbuke sa zidova i stropova. Prostorije potkrovlja ne smiju se koristiti dok se ne uklone oštećeni dimnjaci.
Zgrada u Vlaškoj ulici koju koristi USKOK također je djelomično uporabljiva zbog oštećenja koja je pretrpjela.
Najteže je oštećena zgrada koju koristi Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, i to Građansko-upravni odjel na Trgu bana Josipa Jelačića. Prema nalazu sudskih vještaka i statičara koji su je pregledali, djelomično je narušena mehanička otpornost te stabilnost dijelova objekta.
Prostorije Državnog odvjetništva nisu u uporabljivom stanju u ovom trenutku te ih nije moguće koristiti za uredski posao, a eventualnu evakuaciju opreme i spisa moguće je izvesti uz maksimalan oprez.
Zgradi Općinskog državnog odvjetništva Zagreba u Selskoj ulici nije narušena konstruktivna stabilnost i može se koristiti za uredske svrhe, osim prostorija u potkrovlju, koje se ne smiju koristiti dok se ne uklone oštećeni dimnjaci.
MINISTAR DRAŽEN BOŠNJAKOVIĆ:
‘Sustavno rješenje vezano uz produljenje rokova – vrlo brzo’
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković prije nekoliko dana kazao je kako se vrlo brzo može očekivati sustavno rješenje vezano za produljenje rokova.
‘Definitivno razmišljamo o tome. Najbliži sam opciji da pobrojimo sve zakone koji imaju prekluzivne rokove te da se oni generalnom odlukom produžavaju. Taj bi zakon bio ograničenog roka trajanja’, objasnio je.
Kakva je situacija s ovrhama? ‘Isto smo dali naputak da se odgađaju, poglavito one vezane uz deložaciju, prodaju nekretnina. Toga danas nema. Toj su se preporuci odazvali i javni bilježnici. Oni primaju, nacrti rješenja se rade, ali ovrhe za sada nema. Naravno, tu su i vjerovnici koji traže svoje pravo, imate slučajeve primjerice malodobnog djeteta koje traži alimentaciju, i u takvim slučajevima treba raditi izuzetke.’ Udruga Blokirani tražila je deblokadu na tri mjeseca, ali Bošnjaković kaže da im u ovom slučaju nije moguće izaći u susret.
‘Naglašavamo kako poduzimamo sve raspoložive mjere da bismo uklonili oštećenja i osigurali sigurne uvjete za rad dužnosnika i službenika te namještenika i potom njihov postepeni povratak na radna mjesta te da nam je prioritet osposobiti prostor za rad. U ovom trenutku svi smo angažirani vlastitim snagama, s obzirom na angažman drugih na uklanjanju oštećenih dijelova objekata koji ugrožavaju živote ljudi’, poručuje Mihordin.
A kako funkcioniraju odvjetnici
Krešimir Škarica kaže nam kako su odgođena sva redovita ročišta koja nisu pritvorski predmeti. Prema zadnjoj informaciji – do 19. travnja.
‘Isto je i u drugim gradovima. Imali smo samo tri, četiri ročišta o produljenju istražnog pritvora i to je išlo videovezom. U jednoj smo sobi, okrivljenik u drugoj, nemamo fizičkog kontakta, ali okrivljenik čuje i vidi sve. To su mjere koje se dosta korektno poštuju’, otkriva Škarica.
Kaže da njegov ured normalno radi, samo fizički ne primaju stranke. Pošta ide uglavnom elektroničkim putem. ‘Što se tiče zastarnih rokova u ovim okolnostima, nema toliko predmeta. Sudovi po službenoj dužnosti paze da im nešto ne ode u zastaru. Za sada nema problema. Hoće li računati rokove ili neće – mislim da rokovi za sada normalno teku i da se pazi na zastaru. Pitanje je samo koliko će ovo trajati’, dodaje.
Pitamo je li zadovoljan reakcijom na ovu krizu ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića. ‘Bošnjaković je poslovično nejasan, no naša komora redovito nas hrani informacijama koje dobiva od Ministarstva i Stožera pa je po tom pogledu situacija dobra’, kaže Škarica.
Pitamo ga hoće li i odvjetnici osjećati posljedice krize. ‘Apsolutno. Sve je to lančana reakcija, pitanje je samo koliko će ovo trajati, ali i kojom vrstom posla se odvjetnici bave. Oni koji se bave štetom još se drže’, dodaje.
Izvor: tportal.hr
