Ministar o rezanju plaća javnom sektoru: “Ne želimo rezati granu na kojoj sjedimo”

Iako vlada predviđa pad BDP-a od 9,4 posto, ekonomisti upozoravaju da je moguć puno veći pad.

Najcrnji scenarij na koji moramo računati ako se ništa ne poduzme jest pad BDP-a od 20 posto u kojem će društvo izgubiti 89 milijardi kuna. Dakle, u tom slučaju svaki građanin Hrvatske bi prosječno imao oko 22.000 kuna manje nego lani.

O zastrašujućim brojkama u RTL Direktu je govorio Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, ali i ekonomist po struci.

Najprije je otkrio bi li se kladio da će pad BDP-a biti devet, 15 ili 20 posto. Odnosno, koliko će nas stajati ovo zamrzavanje ekonomije i života.

“Najizgledniji je onaj prvi scenarij s kojim je izašlo Ministarstvo financija. Uvjeren sam da naša ekonomija u narednih osam mjeseci, uz dodatni angažman i povoljne okolnosti u kontekstu turističke sezone, može postići i bolji rezultat. Što se tiče ostala dva scenarija, to mogu reći samo osobe koje nemaju pojma o ekonomiji. Činjenica da BDP pada za građanina osobno ne znači gubitak”, rekao je Ćorić i objasnio što to znači:

“Razvidno je da pad BDP-a znači gubitak ekonomske moći za Hrvatsku. To je činjenica i svjedočimo tome od početka pandemije. Zato i jesmo izašli sa setom mjera. Već sad smo puno učinili kako bi se hrvatsko gospodarstvo izvuklo. Ukoliko okolnosti budu povoljnije nakon lipnja, pad BDP-a bit će i ispod devet posto.”

O izlasku na izbore Ćorić nije htio kalkulirati, ali napomenuo je da su sve zemlje svijeta pogođene koronavirusom.

Nije rekao koji je plan B

“Držim da možemo biti optimisti po pitanju 2021.”

No, nije odgovorio na pitanje koji je plan B u slučaju da se pandemija vrati već ove jeseni.

“Plan B uvijek postoji. Ekonomija uvijek funkcionira, na višoj ili nižoj razini”, rekao je Ćorić.

Na ponovno pitanje koji je to plan B, rekao je: “Ukoliko bi došlo do ponovnog zaključavanja ekonomije, odrazit će se na pad BDP-a”, kazao je Ćorić koji nije precizirao detalje “plana B”.

Ipak, bez posla je ostalo gotovo 14.000 ljudi u Hrvatskoj, ugrožena im je egzistencija i trebaju više od riječi koje nudi Ćorić, ali i vladajući. Nažalost, moguće je da će ih još ostati bez posla, ali nije poznato ima li vlada procjene o kojem se broju njih radi.

“Ne želimo rezati granu na kojoj sjedimo”

“Što se tiče ostanka bez posla, ono što nećemo doživjeti uslijed ove situacije jest povećanje broja zaposlenosti. Vjerujem da neće doći do značajnijeg povećanja nezaposlenosti. Mjerama koje smo potakli učinili smo sve kako ne bi ostalo još ljudi bez posla. U SAD-u je 26 milijuna ljudi ostalo bez posla”, rekao je Ćorić pa se osvrnuo na želje građana za teritorijalnom reformom, reformom u javnoj upravi i državnom sektoru:

“Što se tiče reforme u javnim i državnim službama, zaposleni u njima su građani kao i svi mi. Smanjivati broj zaposlenih značilo bi ostaviti poveći broj ljudi bez posla. Sljedeća godina bit će godina kad se može promišljati o svim ovim reformama.”

Sa sindikatima se raspravljalo o smanjenju plaća, odnosno, rezovima u globalu.

“Na razini vlade radimo na dodatnom smanjenju proračuna. Ne želimo rezati granu na kojoj sjedimo, a to je agregatna potražnja. Najveći dio sredstava koja nam trebaju kreiramo iz zaduženja, a ministar financija Zdravko Marić išao je u tom smjeru. Sigurno ćemo se moći zadužiti jer smo vodili odgovornu politiku”, zaključio je ministar Tomislav Ćorić.