POLITIČKA KRIZA U CRNOJ GORI ESKALIRA Thompson, neredi, masovna uhićenja… Što se događa?

U Crnoj Gori posljednjih se dana dodatno zakuhava ozbiljna politička kriza koja je jučer eskalirala nasiljem na ulicama. Nastavak je to političkih, a ponekad i fizičkih, borbi između crnogorskih nacionalista koji državu žele udaljiti od Srbije, i prosrpske struje koja se nije pomirila s neovisnošću Crne Gore.

Najnovije sukobe raspirilo je približavanje parlamentarnih izbora koji će biti vrlo neizvjesni, a uzavrela politička kampanja u posljednja dva dana prelila se na ulice, gdje je sinoć došlo do obračuna između građana i policije. Evo pregleda posljednjih događaja s kratkim podsjetnikom na noviju povijest sukoba u toj zemlji.

Dan pobjede nad fašizmom uz Thompsona

Da se u Crnoj Gori događa nešto neobično, postalo je jasno kada je prošloga tjedna objavljena vijest da je nacionalna televizija program započela pjesmom Marka Perkovića Thompsona. Da stvar bude posebno problematična, za početak dana pjesmom „Ne boj se“ RTCG odabrao je Dan pobjede nad fašizmom. Reakcije građanskih udruga i oporbe bile su žestoke, a posebno se istaknuo prosrpski Demokratski front. Thompsona su prozvali “poznatim ustaškim prvakom“ i zatražili ostavku vodstva RTCG-a smatrajući da je namjera bila provocirati srpski narod u Crnoj Gori.

U toj stranci smatraju da se radi o ciljanoj provokaciji protiv srpskog naroda u Crnoj Gori. “Ovakvi ispadi s nacističkom pozadinom učestali su od strane režima i njegovih struktura i samo se potvrđuje… da današnja Crna Gora podsjeća na NDH”, objavili su iz DS-a. RTCG je kasnije objavio da je Thompsonova pjesma emitirana greškom, te da tekst nije problematičan i nema političkih i nacionalističkih konotacija, ali događaji idućih dana pokazali su kako ne treba odbaciti teoriju da se zaista radilo o provokaciji.

Pozadina sukoba

Trvenja između suverenista i prosrpskih stranka zapravo traju sve od crnogorskog referenduma za neovisnost 2006. godine, na kojem je tanka većina od 55,5 posto građana izabrala izlazak iz Unije sa Srbijom. U međuvremenu su odnose dodatno zatrovale optužbe za korupciju protiv dugogodišnjeg premijera i predsjednika Mila Đukanovića, sumnje o namještanju izbora i fizički sukobi u parlamentu. Dugogodišnja tinjajuća kriza eskalirala je u prosincu prošle godine, kada je donesen zakon o slobodi vjeroispovijesti koji regulira vlasništvo nad crkvenom imovinom.

Srpska pravoslavna crkva pobunila se da joj crnogorska država tim zakonom želi oteti crkve i manastire, kojih ta vjerska zajednica u Crnoj Gori ima oko 700. Zbog toga je SPC ove godine počeo dva puta tjedno organizirati dobro posjećene prosvjedne šetnje, litije, u svim gradovima Crne Gore. Nakon što je sredinom ožujka crnogorska vlada uvele epidemiološke mjere zbog koronavirusa, SPC je zaustavila litije, ali je istodobno najavila da će nastaviti s prosvjedima nakon što se situacija normalizira.

Uhićeni organizatori procesije 

Kada je crnogorska vlada u petak objavila da je epidemija koronavirusa u Crnoj Gori pod kontrolom nakon što su u posljednja dva tjedna oboljele samo tri osobe, SPC je poželjela nastaviti s prosvjednim šetnjama, iako je zabrana javnih okupljanja ostala na snazi. U Nikšiću je tako u utorak navečer organizirana Nikšiću litija u čast Svetog Vasilija Ostroškog, sveca SPC-a, u kojoj je sudjelovalo nekoliko tisuća građana.

Odmah nakon litije, crnogorsko Nacionalno koordinacijsko tijelo za kontrolu zaraznih bolesti zatražilo je hitnu reakciju tužiteljstva, zbog „protuzakonitog i visoko epidemiološki rizičnog javnog okupljanja“. Policija je iste večeri uhitila episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija i sedmoricu svećenika Srpske pravoslavne crkve koji su vodili procesiju. Dok su uhićeni svećenici saslušavani u policijskoj postaji u Nikšiću, ispred zgrade se okupilo nekoliko stotina građana koji su pjevali crkvene pjesme i pjesme o Kosovu, uz skandiranje “ne damo svetinje” i “ne damo vladiku”.

Suzavcem i šok bombama protiv prosvjednika 

Prosvjedi su nastavljeni i u srijedu, a pobunjeni dio javnosti dodatno je razbjesnila vijest da je sud odbio žalbe odvjetnika episkopa Joanikija i nekoliko svećenika zbog određivanje 72-satnog pritvora. Prosvjedi su se pretvorili u sukobe s policijom. Građani su policajce gađali kamenjem vrijeđajući ih, vičući im, među ostalim, i da su „ustaše“.

Policija je prosvjed razbila suzavcem i šok bombama. Velik broj prosvjednika je priveden, a u sukobima su ozlijeđena čak 22 policajca, javljaju crnogorski mediji. Mjera prisile crnogorska policija upotrijebila je i u Pljevljima gdje su vjernici također prosvjedovali zbog pritvaranja svećenika SPC.

Reakcije na uhićenja i sukobe 

Episkopsko vijeće SPC-a u Crnoj Gori zatražilo je ranije da se uhićeni svećenici puste na slobodu i pozvalo sve političke lidere da se suzdrže od bilo kakvih zloupotreba crkve, pojašnjavajući da je do jučerašnje litije došlo spontano jer „svi okupljeni vjernici nisu mogli stati u crkvu već se u tradicionalni hod krenulo spontano, čemu ni pred Bogom niti pred ljudima nije bilo alternative”, objavili su.

Možda je taj poziv zaista razlog za umjerenu reakciju prosrpskog Demokratskog fronta. Zastupnici DF-a u crnogorskom parlamentu objavili da su imali plan da zbog uhićenog svećenika pozovu svoje simpatizere da blokiraju sve prometnice u Crnoj Gori, ali da su od te namjere odustali nakon poziva Episkopskog Savjeta SPC i mitropolita Amfilohija.

Crnogorski mediji prenijeli su priopćenje iz Beograda u kojem je navedeno da su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej izrazili u telefonskom razgovoru zabrinutost povodom uhićenja svećenika. U zajedničkoj izjavi Patrijarh SPC Irinej naveo je “da je kulminacija neprijateljskog odnosa države Crne Gore prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi započela usvajanjem kontroverznog Zakona o slobodi vjeroispovijesti“, te da je uhićenje svećenika „dokaz da crnogorska država provodi progon Srpske pravoslavne crkve”.

Što kažu nevladine organizacije? 

Posljednje događaje u Crnoj Gori je za portal Vijesti.me komentirao Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić. Sukobe u Nikšiću i u parlamentu Marić tumači kao dio političke kampanje vlasti i dijela opozicije za predstojeće izbore. Uhićenje svećenika je Marić nazvao nepotrebnim, jer smatra da se prisutnost osumnjičenih na sudu može osigurati i drugim sredstvima. Direktor CGS-a komentirao je i stavove prosrpskog Demokratskog fronta, rekavši da ovi vode političku kampanju koja neće biti ugodna za građane.

Izvor: Telegram.hr