OVO JE NAŠA REALNOST Lovinčević: “Sljedeća vlada morati će kao cilj postaviti da sustigne Rumunjsku”

Stvarna kupovna moć prosječnog Rumunja za petinu je veća od kupovne moći prosječnog Hrvata, zaključak je koji proizlazi iz novih podataka eurostatističara o stvarnoj potrošnji pojedinaca u europskim zemljama.

Prema podacima Eurostata, kupovna moć hrvatskih građana lani je iznosila samo 66 posto prosjeka na razini Unije. Drugim riječima, bila je za trećinu manja od kupovne moći prosječnog stanovnika EU. Kada se po razini potrošnje uspoređujemo s, primjerice, Njemačkom, proizlazi da prosječan Nijemac ima gotovo dvostruko veću kupovnu moć od prosječnog Hrvata. U usporedbi s potrošnjom prosječnog građanina Luksemburga, najbogatije članice EU, Hrvati imaju upola manju kupovnu moć.

No usporedba s razvijenim zapadnim zemljama ovdje je manje bitna, s obzirom na to da je jasno da nas od stupnja njihova razvoja dijele svjetlosne godine. Za Hrvatsku bi, upozorava Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, puno veći problem trebao biti taj što su nas po razini potrošnje po stanovniku prestigle sve nove, tranzicijske članice EU, osim Bugarske, koja je i po kriteriju stvarne osobne potrošnje na posljednjem mjestu u EU.

Prestigli nas svi osim Bugarske

“Podaci Eurostata pokazuju jako zaostajanje Hrvatske za drugim novim članicama EU. Hrvatska jednostavno ima nisku proizvodnost rada, nedostaje nam industrija i tehnologija, kao i strana ulaganja. Sveli smo se na rentu koju eksploatiramo tri mjeseca u godini, a tu nekog napretka nema”, objašnjava Lovrinčević za Index.

Upozorava i da su druge istočnoeuropske članice EU proteklih godina puno više od Hrvatske povećavale plaće, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, a sve s ciljem zaustavljanja odljeva stanovništva u razvijenije članice EU. Hrvatski problem ostaju i velika davanja državi, posebno u segmentu doprinosa i potrošnih poreza – PDV-a i trošarina, a naročito u području parafiskalnih nameta.

“S ovakvom strukturom gospodarstva ne možemo napraviti iskorak. Sljedeća vlada morat će kao cilj postaviti da sustigne Rumunjsku. To možda zvuči bogohulno, ali to je sada naša realnost”, poručuje Lovrinčević.

Hrvatima za utjehu ostaje podatak da je njihova kupovna moć još uvijek veća od kupovne moći njihovih jugoistočnih susjeda. Tako prosječna stvarna potrošnja po stanovniku u Srbiji još nije dostigla ni polovicu prosjeka EU, što zapravo znači da je kupovna moć u Hrvatskoj otprilike za trećinu veća od one u Srbiji.

Bosna i Hercegovina kotira još slabije: prosječna potrošnja po stanovniku u njoj je samo 42 posto Unijina prosjeka, što tu zemlju čini jednom od najsiromašnijih na Starom kontinentu, a kupovnu moć njenih građana znatno manjom od kupovne moći hrvatskih građana. No značajan skok na ljestvici zato ima Crna Gora, u kojoj je kupovna moć po stanovniku lani dosegla 60 posto prosjeka EU, što znači da Crnogorci po razini životnog standarda više ne zaostaju puno za Hrvatima.

Hrvatsku bi trebalo zabrinuti i to što nas je po razini životnog standarda pretekla i Turska. Kupovna moć prosječnog građanina Turske lani je iznosila 68 posto prosjeka EU, što je više od prosječne kupovne moći hrvatskog građanina.