Vlada Srbije pružila je dobar i pravovremen odgovor na prvi udar koronavirusa, ocijenio je ured Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u novom socio-ekonomskom izvješću u Srbiji. “Srbija nije pretrpjela tako nagli pad BDP-a, zaposlenosti i zarada kao druge slične zemlje u Europi. Iako se procjenjuje da BDP padne od 3-5,3 posto tijekom 2020. godine, očekuje se da taj pad bude nadoknađen već 2021. godine”, procjenjuje UNDP uz ocjenu da će “pad BDP-a utjecati na povećanje proračunskog deficita i udjela javnog duga u BDP-u”.
Državni zavod za statistiku objavio da je hrvatski BDP u drugom kvartalu (odnosi se na mjesece travanj, svibanj i lipanj) pao u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 15,1 posto. Mediji su ovu informaciju prenijeli kao da je normalno i očekivano jer – božemoj – pa korona je, a ministar financija Zdravko Marić se opravdavao kako mnoge zemlje imaju i veći pad od nas.
Pogledajmo je li zaista tako. Istina je da je skoro cijeli svijet izuzev Kine zabilježio pad BDP-a u drugom kvartalu, ali pogledajmo koliki pad su zabilježile zemlje Nove Europe:
Bugarska -8,2
Rumunjska -10,5
Mađarska -13,6
Češka -10,7
Slovačka -12,1
Poljska -8,2
Latvija -9,8
Litva -3,8
Hrvatska -15,1
U ovoj skupini, s kojom se Hrvatska treba uspoređivati jer smo otprilike na sličnoj razini ekonomskog razvoja, Hrvatska je zabilježila uvjerljivo najveći pad gospodarstva u promatranom razdoblju. Nedostaju podaci za Sloveniju i Estoniju jer još nisu objavljeni, ali ako i te dvije zemlje budu imale manji pad od Hrvatske, to će značiti da je Hrvatska konačno u nečemu prva. U padu gospodarstva.
Repriza lockdowna iz ožujka i travnja, naime, za ogroman bi broj tvrtki, upozoravaju ekonomisti i poduzetnici, najvjerojatnije značila i stavljanje ključa u bravu, nezaposlenost bi dosegla rekordne razine, a nacionalno bi gospodarstvo doživjelo slom, dok bi se država našla na rubu bankrota. Stoga poduzetnici upozoravaju kako bi novi lockdown bio najgore rješenje.
Jedino što je i u vrijeme lockdowna poraslo bile su nezaposlenost i državna potrošnja. Naime, u travnju ove godine imali smo, kako pokazuju podaci državne statistike, 21,5 posto više nezaposlenih nego u istom lanjskom mjesecu, što je posljedica vala otpuštanja radnika u dijelu hrvatskih tvrtki u vrijeme karantene. S druge strane, državna je potrošnja u drugom kvartalu porasla 0,7 posto, što je rezultat primjene mjera za očuvanje radnih mjesta i ostalih pokušaja vlasti da u koronakrizi spasi što se može spasiti od gospodarstva.
Ako se ova kriza, bez presedana, bude nastavljala, država će morati dalje jačati zdravstveni sustav, ubrzati reforme u oblasti socijalne zaštite i lokalne samouprave te malim i srednjim poduzećima pružiti podršku koja će unaprijediti njihovu fleksibilnost i otpornost na krize, ukazuje u priopćenju UNDP.
UNDP izvještava da Srbija nije pretrpjela tako nagli pad BDP-a, zaposlenosti i zarada kao druge slične zemlje u Europi
U izvješću UN-ove agencije ocijenjeno je da će ti trendovi “pridonijeti smanjenju obima financijskih sredstava koja su na raspolaganju vladi Srbije za rješavanje strukturnih problema”, a poglavito “stupnja siromaštva, razine nejednakosti i dostupnosti socijalnih usluga”.
Hrvatska u međuvremenu tone opterećena političkim korupcijskim aferama.
